Mjere za dužinu su veličine kojima se mjere fizičke dimenzije predmeta i prostora (širina, visina, dužina) i udaljenosti.Pojam dužina također se odnosi i na različite fizičke pojave, npr. talasna dužina zvučnih i elektromagnetnih talasa. Isp.:
Prema Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI) osnovna mjera za dužinu je metar (od: - metron, mjera). To je razmak između dva zareza na prametru-etalonu koji se čuva u Međunarodnom birou za tegove i mjere u Sevru (Sèvres) kod Pariza. U Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI) definicija metra glasi:
1 metar je rastojanje koje ravan elektromagnetni talas pređe u vakuumu za dijelova sekunde. Ova definicija je uvedena u oktobru 1983, na Generalnoj konferenciji za tegove i mjere.
Utvrđivanje mjera za dužinu proizilazi iz praktičnih potreba. Do usvajanja standardne međunarodne mjerne jedinice za dužinu postojale su najrazličitije mjere uspostavljane na osnovu različitih uporedivih dužina (npr. dijelova tijela (antropološke), štapova, konopaca i sl.). Mnoge od tih nestandardnih mjera su u upotrebi i u svakodnevnom životu ljudi XXI stoljeća, a pored SI sistema postoje i drugi sistemi mjernih jedinica koji se koriste na ograničenom prostoru (npr. Imperijalni sistem mjernih jedinica (, Sistem običajnih mjera u SAD ().
Decimalne jedinice
Druge mjere za dužinu izvode se iz osnovne jedinice (metar) korištenjem prefiksa za red veličine. Prefiksi koji se koriste za izražavanje vrijednosti fizičkih veličina
Naziv prefiksa Oznaka prefiksa Brojna vrijednost prefiksaNaziv prefiksa Oznaka prefiksa deka da deci d hekto h centi c kilo k mili m mega M T mikro giga G nano n tera T piko p peta P Tfemto f eksa E ato a zeta Z zepto z jota Y jokto y Primjeri kilometar1 km = 1000 mmetar1 m decimetar1 dm = 0,1 mcentimetar1 cm = 0,01 mmilimetar1 mm = 0,001 mmikrometar1 μm = 0,000.001 m
Mjere za dužinu izvan SI
Naziv Simbol u SI vrijednost fermi fm femtometar ongstrem Å 100 pikometara mikrometar μm 1 mikrometara Skandinavska milja 10,000 metara
Mjere za dužinu u SAD Sistem mjera za dužinu u SAD je sistem baziran na mjerama kao što su palac (inč - ), stopa (), jard () ili milja (), i one su u svakodnevnoj upotrebi. Iako je američki sistem mjera vršio usaglašavanja prema SI sistemu, još uvijek postoje odstupanja. Primjer 1 palac = 25,4 mm po internacionalnoj vrijednosti (SI) 1 m = 39,37 palaca (ili 1 palac = 25,4000508 mm) prema sistemu običajnih mjera SAD-a (United States customary units).
Za većinu namjena ova razlika je neprimjetna, ali ipak postoji.
Godine 1959. dogovoren je odnos palca i metra, i otada se ista vrijednost upotrebljava u Američkom i Imperijalnom sistemu mjera. Prije dogovora, ovi sistemi su upotrebljavali različite standarde. Američka mjera je određena 1893. bila je u upotrebi sve do 1959.
mini|Slika prikazuje dio poluge broj 27, izrađenu 1889. od legure platine (90%) i iridija (10%), koja se čuva u Međunarodnom birou za tegove i mjere. Do 1960. predstavljala je međunarodni standard za dužinu od 1 m.
Jedinica Iznos SI vrijednost Tačne vrijednosti su podebljane Internacionalni1 palac (in)25,4 mm1 stopa (ft)12 in0,3048 m1 jard (yd)3 ft0,9144 m1 milja (mi)5,280 ft1,609344 km Survey1 karika (li)33/50 ft0,201168 m1 stopa (survey)1200/3937 m0,3048006 m1 šipka (rd)25 li5,029210 m1 lanac (ch)4 rd 20,1168 m1 milja (survey)80 ch1,609347 km
Pomorske mjere za dužinu
1 hvat (za dubinu) = 1,8288 m
Nautička milja (za dužinu i udaljenost; jedna lučna minuta (1/60) stepena geografske širine) = 1852 m
Primjeri mjera za dužinu u prošlosti
Kroz historiju, države, različite institucije i organizacije (npr. crkve, trgovački esnafi) itd. uspostavljali su i primjenjivali svoje sisteme mjera. Oni su se međusobno više ili manje razlikovali. Na primjer, dužina bečkog lakta u XVI stoljeću u trgovačkoj razmjeni iznosila je 780 mm a zakonom o mjerama iz 1871. u Austriji je dužina bečkog lakta određena na 777,558 mm a bečkog hvata na na 1896,484 mm.
Na prostorima Zapadnog Balkana koristile su se i ovakve antropološke mjere:
mini|Lenjir sa uporednim jedinicama mjere za dužinu (centimetar i inč).
Koračaj i rastegljaj = 75,8 cm Lakat = 68,582 cm (u Dubrovniku iznosio 55 cm) Palac ili prst = 2,634 cm Sežanj (prema ) = 2,048 m Stopa = 3,161 cm Hvat = 189,648 cm Milj = oko 3.032 m (4.000 koračaja)
U različitim dijelovima Italije mjere su izgledale ovako:
U Firenci:
Firentinski lakat () - 0,583 m Toskanska milja () - 1653,61 m
U Napulju:
1 milja = 100 lanaca = 1845,69 m lanac = 10 koraka = 18,4569 m 1 korak = 1,84569 m
Stare mjere u Rusiji:
narodni hvat ≈ 176,0 cm carski hvat ≈ 197,4 cm crkveni hvat ≈ 186,4 cm
Instrumenti za mjerenje dužina
mini|desno|250px|Dijelovi pomičnog mjerila: <li> Kljunovi za vanjske mjere <li> Kljunovi za unutrašnje mjere <li> Produžetak za mjerenje dubine <li> Nepomični dio sa skalom u mm <li> Nepomični dio sa skalom u inčima <li> Pomični dio sa skalom za mjerenje 1/10 mm <li> Pomični dio sa skalom za mjerenje u inčima <li> Kočnica za pomičnu skalu Neki od alata i uređaja koji se koriste za mjerenje dužine su: Metar, lenjir, mjerna traka Pomično mjerilo Mikrometar Radar Sonar Laserski daljinomjer GPS - Globalni pozicioni sistem ()
Pomično mjerilo
Pomično mjerilo (šubler, germanizam, od , također Schieblehre, Messschieber) je alat uz pomoć kojeg se mjerenje može vršiti na tri načina i sa preciznošću do 0.05 milimetara.
Izrađuje se od trajnih i čvrstih materijala, otpornih na habanje, temperaturu i mehaničke sile (nehrđajući čelik, legure aluminijuma i sl.). Pomičnim mjerilom mogu se mjeriti: vanjske dimenzije predmeta, unutrašnje dimenzije i dubina.
Mikrometar
Mikrometar je veoma precizan mehanički mjerni instrument kod kojeg je tačnost očitanja mjerne vrijednosti do hiljaditog dijela milimetra.
Izrađuje se od trajnih i čvrstih materijala, otpornih na habanje, temperaturu i mehaničke sile (nehrđajući čelik, legure aluminijuma i sl.) radi održanja integriteta i preciznosti.
Mjerenje dužine elektromagnetnim talasima
Ovo mjerenje dužine vrši se na principu mjerenja vremena koje je potrebno elektromagnetnim talasima da pređu udaljenost od početne do krajnje tačke. U instrumentu se nalaze sklopovi kao što su predajnik i prijemnik elektromagnetnog talasa. Mjerena dužina se izračunava uz pomoć formule:
gdje je: D - dužina između tačaka, c - brzina elektromagnetnog talasa a ∆t - vrijeme koje je potrebno talasu da pređe put od instrumenta do krajnje tačke mjerenja i natrag.
Mjere u astronomiji Astronomska jedinica parsek Svjetlosna godina Hablova dužina
Fizika Borov radijus Prirodna jedinica mjere Plankova dužina
Reference
Vanjski linkovi
Međunarodni biro za tegove i mjere (BIPM) Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine Measuring the UniverseThe IAU and astronomical units
Kategorija:Jedinice za dužinu