U njemačkom nogometu, Bundesliga je najviše nogometno klupsko takmičenje, gdje učesnici putem međusobnih utakmica na kraju određuju državnog prvaka.
Izraz Bundesliga koristi se i u Austriji, kao i za brojna ligaška takmičenja u drugim sportovima u tim državama.
Njemačka je neobična po tome što je, za razliku od drugih država, dosta kasnije počela s jedinstvenom nacionalnom ligaškom strukturom. Tek 1963. formirana je Bundesliga, a struktura i organizacija državnih nogometnih liga često se mijenjala sve do današnjih dana.
Pregled Bundesliga se sastoji od dvije lige, 1. Bundeslige i 2. Bundeslige. U svakodnevnom govoru se 1. Bundesligu samo zove "Bundesligom", dok se 2. Bundesligu naziva 2. Bundesliga ili Zweite Liga (druga liga, u doslovnom prijevodu, ili žargonski "Cvajta").
Druga Bundesliga je formirana 1974. te se u nju svrstavaju klubovi koji ispanu iz Bundeslige ili pređu iz nižeg ranga takmičenja (Regionalliga)
Bundeslige su profesionalna takmičenja, dok se lige ispod tih dviju natječu u amaterskom svojstvu. Ipak, profesionalizam je počeo nadirati i u Regionalligu, odnosno 3. ligu, jer su klubovi počeli potpisivati ugovore s igračima.
Njemačka nogometna ligaška struktura / 1903. do danas Njemačka SR NjemačkaSR NjemačkaSR NjemačkaNjemačka NjemačkaDR NjemačkaRazina1994. - danas1974.-1994.1963.-1974.1946-19631933.-1945.1903-1932DDR 1949.-1991. I BundesligaBundesligaBundesligaOberligaGauligaVerbandsligaDDR Oberliga II 2.Bundesliga2.BundesligaRegionalliga2.OberligaBezirksligaBezirksligaDDR Liga III RegionalligaAm. Oberliga1.Amateurliga▼ ???▼ ???▼ ???DDR 2.Liga IV OberligaVerbandsliga2.Amateurliga Bezirksliga V Landesliga/Verbandsliga1Landesliga▼ ??? ▼ ??? VI Bezirksoberliga2▼ ??? VII Bezirksliga VIII Kreisliga3 IX Kreisklasse A X Kreisklasse B XI Kreisklasse C 1 U nekim područjima se zvala Landesliga, u nekima Verbandsliga. 2 Bezirksoberliga nije uspostavljena u svim krajevima, primjerice u Mittelrhein-u/Srednjem Porajnju. 3 Kreisliga nije uspostavljena u svim krajevima, na primjer u Mittelrhein-u/Srednjem Porajnju.
Ispod razine 2. Bundeslige, lige su uglavnom podijeljene na regionalnoj osnovi. Na primjer, Regionalliga se trenutno (august 2006.) sastoji od sjeverne i južne divizije (Nord division, Süd division), a Oberliga se sastoji od 9 divizija koje predstavljaju savezne države ili velike gradske ili geografske površine. Razine ispod Oberlige se razlikuju od kraja do kraja. Ligaška struktura se učestalo mijenjala, obično odražavavši stepen učestvovanja u sportu u raznim djelovima zemlje. Početkom 1990-ih, promjene su nastale ujedinjenjem Njemačke, i u skladu s tim spajanje nacionalnih liga DR i SR Njemačke.
Svaka ekipa u Bundesligi mora imati licencu za igranje u ligi, ili će biti izbačeni u regionalne lige. Za dobijanje licence, klubovi moraju biti finansijski zdravi i biti u skladu sa stanovitim standardima ponašanja kao organizacije.
Klubovi u Bundesligi (2016/17.)
Ekipa Lokacija Stadion KapacitetAugsburgAugsburgWWK ARENA 30.660Bayer LeverkusenLeverkusenBayArena 30.210BayernMünchenAllianz Arena 75.000Borussia DortmundDortmundSignal Iduna Park 81.359Borussia MönchengladbachMönchengladbachBorussia-Park 54.010Darmstadt 98DarmstadtMerck-Stadion am Böllenfalltor 17.000Eintracht FrankfurtFrankfurtCommerzbank-Arena 51.500SC FreiburgFreiburg im BreisgauSchwarzwald-Stadion 24.000Hamburger SVHamburgVolksparkstadion 57.000Hertha BSCBerlinOlympiastadion 74.475TSG 1899 HoffenheimSinsheimWirsol Rhein-Neckar-Arena 30.150Ingolstadt 04IngolstadtAudi-Sportpark 15.0001. FC KölnKölnRheinEnergieStadion 50.374RB LeipzigLeipzigRed Bull Arena 42,959MainzMainzOpel Arena 34.000Schalke 04GelsenkirchenVeltins-Arena 62.271Werder BremenBremenWeserstadion 42.100WolfsburgWolfsburgVolkswagen Arena 30.000
Ekipe koje su ušle u Drugu Bundesligu od 1995.
1995.: SpVgg Unterhaching, VfB Lübeck, Carl Zeiss Jena, Arminia Bielefeld 1996.: VfB Oldenburg, Rot-Weiss Essen, FC Gütersloh, Stuttgarter Kickers 1997.: SpVgg Greuther Fürth, Energie Cottbus, SG Wattenscheid 09, 1. FC Nürnberg 1998.: SSV Ulm 1846, Rot-Weiß Oberhausen, Hannover 96, Tennis Borussia Berlin 1999.: Waldhof Mannheim, Kickers Offenbach, Chemnitzer FC, Alemannia Aachen 2000.: LR Ahlen, SSV Reutlingen, 1. FC Saarbrücken, VfL Osnabrück 2001.: SV Babelsberg 03, 1. FC Union Berlin, Karlsruher SC, 1. FC Schweinfurt 05 2002.: Wacker Burghausen, Eintracht Trier, VfB Lübeck, Eintracht Braunschweig 2003.: Jahn Regensburg, SpVgg Unterhaching, Erzgebirge Aue, VfL Osnabrück 2004.: Rot-Weiß Erfurt, Rot-Weiss Essen, 1. FC Saarbrücken, Dynamo Dresden 2005.: Eintracht Braunschweig, SC Paderborn 07, Kickers Offenbach, Sportfreunde Siegen 2006.: FC Augsburg, TuS Koblenz, Rot-Weiss Essen, Carl Zeiss Jena 2007.: SV Wehen, TSG Hoffenheim, FC St. Pauli, VfL Osnabrück
Kao i u drugdje kod najviših liga, učestvovanje u najvišoj ligi nosi određene povlastice: Veći udjel prihoda od TV-prijenosa ide Bundesligašima. Bundesligaši privlače značajno više navijača. Prosječna posjećenost kod viših liga je 30.000 po utakmici, što je dvostruko više od prosjeka 2.Bundeslige Veća gledanost na utakmicama i prenošenost na televiziji donosi i više unosnih pokroviteljskih ugovora. Bundesligaši, pored prihoda od ulaznica, TV-prijenosa, pokrovitelja, imaju znatne prihode i od marketinga u vezi sa proizvodima i klupskim imenom. Veliki prihodi privlače i zadržavaju izvrsne igrače iz Njemačke i inostranstva, odnosno omogućuju izgradnju prvorazrednih stadiona sa svim pratećim sadržajima.
Bundesliga je financijska supersila, a 2. Bundesliga je počela evoluirati u sličnom pravcu, jer je počela postajati sve više organizacijski i fiskalno postojanija, odražavajući rastući visoki standard profesionalne razine igre.
Međunarodno, najpoznatiji njemački klubovi su "Bayern" iz Münchena, "Borussia" iz Dortmunda, "Bayer" iz Leverkusena, "Schalke" iz Gelsenkirchena i "Werder" iz Bremena, a svi su u sezoni 2006/07. u prvoj Bundesligi.
Ipak, Hamburger SV je jedini klub koji je neprekidno igrao u Bundesligi od njena utemeljenja 1963.
Po trenutno važećem takmičarskom ustavu, krajem sezone, tri najslabija plasirana kluba ispadaju iz 1. Bundeslige u 2. Bundesligu, a tri prvoplasirane ekipe iz 2. Bundeslige se plasiraju u 1. Bundesligu.
Sezona počinje početkom augusta i traje sve do kraja maja, uz zimsku pauzu od šest sedmica (polovina decembra sve do polovine januara).
Posljednjih godina, utakmice se igralo subotom (7 utakmica) i nedjeljom (dvije utakmice). Novim televizijskim ugovorom iz 2006., ponovno će biti jedan susret odigran u petak, umjesto u subotu.
Historija
Rana historija
Mjesna sportska društva ili klubovi su dugogodišnja pojava kulture njemačke atletike. Svaki klub bi imao odjele, i organizirao momčadi, iz jednog ili više sportova, ovisno o zanimanju lokalne zajednice. Nogomet je bio omiljenom igrom od najranijih vremena te u skladu s time njemačka sportska karta bio išaran mnoštvom lokalnih nogometnih klubova.
Prije formiranja Bundeslige, njemački nogomet se igrao na amaterskoj razini u mnoštvu regionalnih liga. Prvaci "Oberlige" (Gornje lige) su igrali niz utakmica doigravanja za imati pravo učestvovati u završnoj utakmici, koja je odlučivala nacionalnog prvaka.
28. januara 1900., utemeljen je u Leipzigu državni savez, Deutscher Fussball Bund (DFB odnosno Njemački nogometni savez). Činilo ga je 86 klubova članova. Prvi priznati nacionalni prvak je bio VfB Leipzig koji je pobijedio DFC Prag (7:2) na utakmici odigranoj u Hamburgu 31. maja 1903.
Novorođeni njemački savez je dopuštao i momčadima izvan Njemačke sudjelovanje u novostvorenoj lizi, jedini uvjet je bio da budu sportska društva od Nijemaca. Tako je i momčad DFC Prag, iz ondašnje Austro-Ugarske, je učestvovala u završnici doigravanja njemačkog prvenstva.
Primanjem DFB-a u FIFA-u (Fédération Internationale de Football Association) 1904., klubovima izvan Njemačke više nije bilo dopušteno sudjelovanje u njemačkim natjecanjima.
Od 1903. do 1944., klubovi su se natjecali za "Viktoria Meisterschaftstrophaee" (prvenstveni trofej "Viktoria"), kojeg je darovao carević prestolonasljednik Vilim Pruski. Trofej se izvorno namjeravalo dodjeljivati godišnje i to naizmjence, prvacima po njemačkom nogometnom savezu i nacionalnim ragbijaškim klubovima. Vremenom je nogomet postao prevladavajućim sportom, i trofej je ostao DFB-u.
Prvenstvo se nije održalo 1904. godine, a prekinuto je i prvim svjetskim ratom, tj. nije se igralo 1914.-1918., a drugi svjetski rat je prekinuo održavanje prvenstva za vrijeme savezničkog nadora 1944.-1945., a prekid se nastavio i u prvoj godini poraća, 1946..
Zadnji klub koji je osvojio "Viktoriju" je bio "Dresdner SC", koji je pobijedio tim zračnih snaga, "Luftwaffen SV Hamburg" na berlinskom Olympiastadionu sa 4:0, čime je završeno natjecanje za prvaka 1943/44.. U neredu pred kraj Drugog svjetskog rata, trofej je nestao. Ponovo je nađen desetljećima poslije u jednom istočnonjemačkom sefu, gdje ga je ostavio "Dresden"ov navijač banci na čuvanje. Otad je vraćen DFB-u. U međuvremenu, novu trofej za prvaka je iskovan, "Meisterschale" ("Prvački pladanj"), napravljen 1949..
1919. je bilo 150 hiljada registriranih nogometaša u Njemačkoj; do 1932. ih je bilo više od miliona. Unatoč stvaranju nacionalnog saveza, njemački nogomet je držao do ideala amaterizma, izgrađenog oko mjesnih sportskih društava, koji je smatrao da će profesionalizam umanjiti sporskost(?) i učešće malih sredina u igri.
Ranih 1930-ih, predsjednik DFB-a, Felix Linnemann, ustrajao je na stvaranju profesionalne lige, ili Reichslige, u kojoj bi se najbolje momčadi u državi natjecale za naslov državnog prvaka. Zamisao su odbili pokrajinski savezi, koji su vladali sportom.
Njemački nogomet za Trećeg Reicha
Nacistički režim se prodrio u sve pore društvenog života, uključujući i nogometni sport i takmičenja vezan za nogomet. Većina sportskih i nogometnih društava je bila raspuštena ili nadomještena sa organizacijama pod nacističkim pokroviteljstvom. Igrač koji je namjeravao pridružitit se klubu iz DFB-a je trebao dobiti preporuke dva nemarksista za dobiti igračku dozvolu. DFB je postupno izgubio svoju nezavisnost, jer je bio utopljen u Njemački državni odbor za tjelesni odgoj (u izvorniku: "Deutscher Reichsausschuss für Leibesübungen", kratica: DRA).
Kad je Hans von Tschammer und Osten postao državni sportski vođa, "Reichssportsführer", a na taj položaj su ga stavili nacisti, bivše nezavisne sportske organizacije su postale odjelima nove organizacije koja je zamijenila DRA-u (Deutscher Reichsbund für Leibesübungen) (DRL, kasnije NSRL ili Nacional Socialistische Reichsbund für Leibesübungen). Kao u većini njemačkih društava u to vrijeme, sportska udruženja i nogometne momčadi su učestvovale u "čišćenju" Židova iz tih organizacija, prema naredbama ondašnjih vlastiju. Nekolicina klubova, kao što su Alemannia Aachen i Bayern München, su se stavila u potporu odnosno zaštitu njihovih članova, suočeni s ovim djelatnostima.
Natjecateljski sistem njemačkog nogometa je bio preustrojen u 16 Gauea, ili regija, u Gauligu, koja je postojala od 1933. do 1945. godine. Sveukupni učinak je bio pozitivan za njemački nogomet. Prije 1933., skoro 600 klubova se natjecalo za vrh. Preustroj je smanjio broj učesnika u igri za vrh na njih 170, značajno podigavši kakvoću igre i natjecateljsku razinu. Ovo je bio početkom procesa konsolidiranja mnoštva malih pokrajinski liga, što je na koncu dalo snažnu, ujedinjenu strukturu nacionalne lige.
Takmičenje za Njemački kup je pokrenuto 1935. godine. Početno je bio znan kao Tschammerpokal, prema Reichssportführer Hansu von Tschammeru. Prvi naslov prvaka kupa je pripao 1. FC Nürnbergu. Natjecanje za Tschammerpokal je trajalo do 1943. godine, i nije oživljeno sve do 1953. godine, kada je krenulo pod novim imenom.