Etika (grč.ethos) običaj, navika, značaj, ćud, filozofija morala, filozofska disciplina koja istražuje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i prosuđivanja.
Etika je filozofska nauka o moralnim fenomenima. Naziva se i moralna filozofija, a istražuje normativna pitanja o tome šta ljudi trebaju činiti ili koje je ponašanje moralno ispravno. Njene glavne grane uključuju normativnu etiku, primijenjenu etiku i metaetiku.
Razlikujemo autonomno gledište (po kojemu je izvor morala u čovjeku samom; formalna etika i sadržajna etika) i heteronomno gledište (izvor morala je izvan čovjeka; etikoteologija), zatim različite etike dobra (po kojima je svrha moralnog djelovanja sreća ili ugoda ili korist) usavršavanje i slično. Etika u sistematičnoj formi javlja se s Aristotelom, koji se smatra utemeljivačem etike kao teorije moralnom djelovanju koje podrazumjeva empiriju. Moral u svojoj suštini predstavlja specifičnu formu ljudske prakse odnosno oblik djelatnog praktičnog odnosa čovjeka prema sebi i drugima.
Jedan od predstavnika autonomne etike je Kant.
Podjela etike
Po kriteriju cilja čovjekovog praktičnog djelovanja, etika se dijeli na: eudaimonizam hedonizam utilitarizam
Po kriteriju sadržaja svijesti i namjeri svijesti, etika se dijeli na: deontološku etiku ili etiku dužnosti, etiku moralne nastrojenosti (utemeljivač Kant) etiku odgovornosti (koja se dalje konkretizira primjerice u medicinskoj etici, znanstvenoj etici itd.)
Po kriteriju porijekla moralne obveze, etika se dijeli na: autonomnu etiku heteronomnu etiku
Po kriteriju odnosa pojedinca i društva, etika se dijeli na: individualnu etiku socijalnu etiku
Po kriteriju važenja etičkih zapovijesti, etika se dijeli na: etiku biti situacijsku etiku
Po kriteriju sadržaja pravila djelovanja, etika se dijeli na: (formalna) etika dužnosti (materijalna) etika vrijednosti
Po kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva, etika se dijeli na: normativnu etiku, utemeljenu na apriornom zahtjevu, o tome što načelno treba vrijediti moralnim, kako djelovanje treba biti deskriptivnu (empirijsku) etiku, o tome koji i kakav moral stvarno vlada, kako djelovanje jest
Meta-etika (etika analitičke filozofije) jezično-analitički istražuje korištenje moralnih izraza, iskaza, načina argumentiranja.
U savremenom mišljenju se javlja emicionalan etika Maxa Schelera.
Teorijska ili apsolutna etika ima za cilj da razumije i objasni moral onakav kakav se javlja u čovjekovom ličnom i praktičnom životu.
Također pogledajte
Filozofija Metafizika i ontologija Gnoseologija Estetika Antropologija Logika i metodologija
Reference
Vanjski linkovi Kategorija:Filozofija