Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) je politička stranka u Bosni i Hercegovini, osnovana 1990. godine. Prvi opći sabor stranke održan je 18. augusta 1990. u Sarajevu, kada su usvojeni programska deklaracija i statut stranke. Za prvog predsjednika izabran je Davorin Perinović, a nakon njegove smjene u septembru 1990. stranku je vodio Stjepan Kljuić.

HDZ BiH nastao je u kontekstu uvođenja višestranačkog sistema u Bosni i Hercegovini i djelovanja Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskoj. Stranka se od početka prvenstveno obraćala hrvatskom biračkom tijelu u Bosni i Hercegovini.

Historija

Osnivanje i prvi izbori 1990.

Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. novembra 1990. godine. Na izborima za skupštinu najveći broj mandata osvojile su Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i HDZ BiH. U Vijeću građana SDA je osvojila 43, SDS 34, a HDZ BiH 21 mandat.Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uvjetima političkog pluralizma (1990.–1995)

Na izborima za sedmočlano Predsjedništvo SR BiH HDZ BiH je osvojio dva mjesta namijenjena hrvatskim kandidatima. Izabrani su Stjepan Kljuić i Franjo Boras.INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERN'iNG APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENT'ION AND PUNISHMENT OF THJZ CRIME OF GENOCIDE (BOSNIA AND HERZEGOVINA v. YUGOSLAVIA) COUNTER - MEMORIAL 23 JULY 1997

2.2.1.8. At the first multi-party elections on 18 - 19 November 1990, the following members of the Presidency of the Socialist Republic of Bosnia and Hezegovina were elected: Fikret Abdic, (1,045,539 votes) and Alija lzetbegovic (879,266 votes) as Muslims; Dr Biljana PlavSic (573,812 votes) and Dr Nikola Koljevic (556,218 votes), as Serbs; Stjepan Kljujic (473,812 votes) and Franjo Boras (416,629) as Croats; and Ejup Ganic (709, 691 votes) as a Yugoslav.

Nakon izbora u novembru 1990. SDA, SDS i HDZ BiH postigli su sporazum o podjeli vlasti. Jure Pelivan iz HDZ-a BiH imenovan je predsjednikom Vlade, Momčilo Krajišnik iz SDS-a predsjednikom Skupštine SR BiH, a Alija Izetbegović iz SDA predsjednikom Predsjedništva SR BiH.Tužilac protiv Momčila Krajšnika. Predmet: IT-00-39-T.

Nakon izbora tri stranke su formirale koaliciju i učestvovale u vlasti, ali su se već na prvim sjednicama pokazale razlike među važnim pitanjima, posebno u vezi s pitanjem suverenosti Bosne i Hercegovine. Politička mimoilaženja nastavila su se tokom 1991, u vrijeme produbljivanja jugoslavenske krize i procesa disolucije Jugoslavije.Judgement in the Case the Prosecutor v. Radoslav Brdjanin: Radoslav Brdjanin Sentenced to 32 Years' Imprisonment

In this atmosphere of tension, the three main nationalist parties, having separate national agendas with conflicting interests, failed to reconcile their differences and started moving in opposite directions. Most importantly, they disagreed on the question of the constitutional status of BiH. While the SDA and the HDZ, following the declarations of independence of Slovenia and Croatia, promoted the secession of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina ("SRBH") from the SFRY, the SDS strongly advocated the preservation of Yugoslavia as a state, in order to ensure that the Serbs would continue to live together in a single state, and would not become a minority in an independent Bosnian state.

Politička kriza 1991. i Herceg-Bosna Tokom 1991. godine unutar HDZ-a BiH postojala su različita stajališta o budućem položaju Bosne i Hercegovine. Stjepan Kljuić zastupao je ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok su pojedini drugi čelnici, među njima Mate Boban i Dario Kordić, zastupali drugačiji politički pristup. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) dokumentirao je te razlike u predmetu Kordić i Čerkez.IT-95-14/2-T. Prosecutor v. Dario Kordić and Mario Čerkez, ICTY.

U augustu 1991. na sastanku Glavnog odbora HDZ-a BiH razmatrana je mogućnost povezivanja općina s većinskim hrvatskim stanovništvom, te "poseban plan" u slučaju napada na hrvatsko stanovništvo.

Dana 26. augusta HDZ BiH proglasio je izvanredno stanje i odlučio povezati općinske odbore HDZ-a u jedinstven sistem odbrane. Dana 18. septembra 1991. HDZ BiH osnovao je Krizni štab, čiji su članovi bili, između ostalih, Stjepan Kljuić, Mate Boban i Dario Kordić.Kordić i Čerkez, Presuda, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 26. februar 2001, Službena presuda (PDF).

Dana 18. novembra 1991. proglašena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, koja je u svojim dokumentima bila definisana kao politička, ekonomska i teritorijalna cjelina unutar Bosne i Hercegovine. Mate Boban postao je predsjednik Predsjedništva HZ Herceg-Bosne.

U decembru 1991. održan je sastanak rukovodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Zagrebu. MKSJ je u predmetu Kordić i Čerkez utvrdio da su na tom sastanku postojala različita stajališta unutar HDZ-a BiH o budućnosti Bosne i Hercegovine. Kljuić je zastupao ostanak Hrvata u BiH, dok je Boban iznio stav da bi, u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, Herceg-Bosna mogla biti proglašena hrvatskim teritorijem.

Stjepan Kljuić podnio je ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a BiH u februaru 1992, nakon čega je Mate Boban preuzeo predsjedničku funkciju.Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I, par. 430

430. During this period, inside the HDZ-BiH proper, Stjepan Kljuić and Mate Boban frequently clashed, the first favouring an indivisible BiH, the second favouring territorial autonomy where the Croatian population was in the majority. On 2 February 1992, Stjepan Kljuić resigned from the presidency of HDZ-BiH because, in Franjo TuĊman‟s own words, “[he] disappeared under Alija Izetbegović‟s fez and the HDZ [BIH] […] stopped leading an independent Croatian policy”.

Dana 8. aprila 1992. uspostavljeno je Hrvatsko vijeće obrane (HVO), koje je postalo oružana formacija povezana s institucijama Herceg-Bosne. MKSJ je u predmetu Prlić i drugi dokumentirao način na koji su tokom 1992. organizovane političke i vojne strukture Herceg-Bosne.Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I.

Tokom 1992. i 1993. odnosi između političkih i vojnih struktura bosanskih Hrvata i institucija Republike Bosne i Hercegovine dodatno su se pogoršali. Istovremeno je došlo do oružanog sukoba između HVO-a i Armije Republike Bosne i Hercegovine u dijelovima centralne BiH i Hercegovine.Prlić i drugi, Presuda, MKSJ, 29. maj 2013, tom I, Kordić i Čerkez, Presuda Žalbenog vijeća, MKSJ, 17. decembar 2004 (sažetak).

U augustu 1993. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna preimenovana je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

Tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba počinjeni su ratni zločini nad civilima i ratnim zarobljenicima. U predmetu Kordić i Čerkez, MKSJ je utvrdio odgovornost Darija Kordića za niz zločina, uključujući progone, napade na civile, ubistva, zatvaranja i druga krivična djela, te ga osudio na 25 godina zatvora.Kordić i Čerkez, Presuda Žalbenog vijeća, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 17. decembar 2004.

Sudski postupci pred MKSJ-om također su dokumentirali povezanost političkih struktura HDZ-a BiH s institucijama Herceg-Bosne i ulogu pojedinih visokih dužnosnika HDZ-a BiH u političkim i vojnim strukturama tog perioda. Odgovornost pojedinaca utvrđivana je u konkretnim sudskim postupcima.Prlić i drugi, Presuda, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), 29. maj 2013; Kordić i Čerkez, Presuda, MKSJ, 26. februar 2001.

Bošnjačko-hrvatski sukob okončan je Vašingtonskim sporazumom iz marta 1994, kojim je uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine i predviđeno ukidanje postojećih hrvatskih i bošnjačkih paralelnih struktura vlasti.Član I.1 Ustava FBiH: Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, "transformiraju unutrašnju strukturu" teritorija u Federaciju BiH.

Framework Agreement for the Federation (Washington Agreement), Washington, 1. mart 1994, Ujedinjene nacije, Peacemaker.

Poslijeratni period Nakon rata HDZ BiH nastavio je djelovati kao jedna od najvažnijih stranaka među hrvatskim biračima u Bosni i Hercegovini. Stranka je sudjelovala u vlasti na različitim nivoima, uključujući institucije Federacije Bosne i Hercegovine i državne institucije.

Na izborima 1998. Ante Jelavić iz HDZ-a BiH izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Tokom 2000. i 2001. godine HDZ BiH došao je u sukob s međunarodnom administracijom u Bosni i Hercegovini, tj. s Uredom visokog predstavnika (OHR). Spor se odnosio, između ostalog, na učešće HDZ-a BiH u institucijama Federacije i na zahtjeve dijela hrvatskog političkog rukovodstva za većom političkom autonomijom hrvatskog stanovništva.

U martu 2001. Hrvatski narodni sabor u BiH proglasio je "Hrvatsku samoupravu" u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ocijenio je taj potez neustavnim i nezakonitim, te je 7. marta 2001. smijenio Antu Jelavića s mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH i zabranio mu obavljanje javnih i partijskih funkcija. Odluka je istovremeno dovela do prestanka njegovog mandata predsjednika HDZ-a BiH.

OHR je u svojim izvještajima tadašnju "Hrvatsku samoupravu" opisivao kao pokušaj uspostavljanja paralelnih struktura izvan ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. S druge strane, predstavnici HDZ-a BiH obrazlagali su svoje poteze zahtjevima za političkom ravnopravnošću Hrvata u BiH.

Nakon Jelavićeve smjene HDZ BiH nastavio je djelovati u institucijama Bosne i Hercegovine. Bariša Čolak postao je predsjednik stranke 2002, a Dragan Čović preuzeo je predsjedničku funkciju 2005.

Savremeni period Godine 2006. iz HDZ-a BiH izdvojila se grupa predvođena Božom Ljubićem, koja je osnovala Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990 (HDZ 1990). Time je došlo do podjele unutar hrvatskog političkog predstavništva u Bosni i Hercegovini, koje je od tada bilo obilježeno konkurencijom između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.IZVJEŠTAJ O REVIZIJI GODIŠNJEG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA ZA 2006. GODINU I POSTIZBORNOG FINANSIJSKOG IZVJEŠTAJA – OPĆI IZBORI 2006. HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE 1990 Broj: 03-07-6-477/08 Sarajevo, 10. juli 2008. godine

Na izborima 2010. HDZ BiH i HDZ 1990 nastupili su odvojeno, dok je nakon izbora formiranje vlasti bilo predmet višemjesečnih političkih pregovora. Godine 2012. Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH postao je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.ODLUKA O IMENOVANJU PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

Na općim izborima 2014. Dragan Čović, kandidat HDZ-a BiH, izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

HDZ BiH je i nakon 2014. ostao jedna od ključnih stranaka u političkom predstavljanju hrvatskog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini, a Dragan Čović nastavio je obavljati funkciju predsjednika stranke.

Spisak predsjednika #Ime i prezime (rođenje - smrt)PortretMandatOdDoTrajanje1Davorin Perinović(1949 – )bez okvira|90px18. august 1990.7. septembar 1990.20 dana2Stjepan Kljuić(1939 – )bez okvira|90px7. septembar 1990.2. februar 1992.1 godina, 4 mjeseca i 26 dana3Milenko Brkić(1944 – 2017)bez okvira|90px2. februar 1992.14. novembar 1992.287 dana4Mate Boban(1940 – 1997)bez okvira|90px14. novembar 1992.10. juli 1994.1 godina, 7 mjeseci i 27 dana5Dario Kordić(1960 – )bez okvira|90px10. juli 1994.2. decembar 1995.1 godina, 4 mjeseca i 23 dana6Božo Rajić(1943 – )bez okvira|90px2. decembar 1995.17. maj 1998.2 godine, 7 mjeseci i 16 dana7Ante Jelavić(1963 – )bez okvira|90px17. maj 1998.4. maj 2002.3 godine, 11 mjeseci i 18 dana8Bariša Čolak(1956 – )bez okvira|90px4. maj 2002.5. juni 2005.3 godine, 2 mjeseca i 2 dana9Dragan Čović(1956 – )bez okvira|90px5. juni 2005.trenutno

Također pogledajte Hrvatska demokratska zajednica Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini

Reference

Vanjski linkovi Zvanična stranica

Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini * Bosna i Hercegovina Kategorija:Političke stranke osnovane 1990. Kategorija:Hrvatski nacionalizam Kategorija:Hrvatski nacionalizam u Bosni i Hercegovini