Malina

thumb|Crveni plod maline Malina (lat. - Rubus idaeus) je biljka porodice Rosaceae. Poznata je od davnina kao ljekovita biljka.

Karakteristike Malina je žbun koji naraste do 200 cm. Cvjeta od maja do augusta. Plodovi su joj crveni, rjeđe bijeli i sočni, slični kupini i jagodi. Rasprostranjena je u cijeloj Evropi, do 2000 m nadmorske visine. Raste po polusunčanim mjestima, rubovima šuma, gdje je veća vlažnost zraka, ali ne podnosi vlažna i močvarna zemljišta. Razmnožava se slično jagodi, putem vriježa i korijenja. Plod je crven i sočan, nalik kupini, ima ugodan miris i sladak okus. Listovi, također, ugodno mirišu.

Ljekoviti su listovi i plodovi u vrijeme dozrijevanja. Listovi se suše u hladu na prozračnom mjestu.

Eskimi i Sami skupljaju slatke, sočne plodove maline u jesen i zamrzavaju ih za zimu. Na tržištima sjeverne Skandinavije maline se prodaju za upotrebu u konzervama, a koriste za izradu kolačima i drugih slatkiša. Od njih se također pravi liker.

Hemijski sastav

Kategorija:Voće Kategorija:Rosaceae Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost doseže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta u godini, živi u prosjeku 8-14 godina, a može postići starost i do 20 godina. Raste u obliku grma visine i do 3,5 m. Ime idaeus potječe od imena planine Ida na Kreti. Postoji grčki mit prema kojem je Zeusu malina spasila život kad je bio dijete jer ga je njegova majka sakrila iza grmlja maline zbog toga što ga je tadašnji vrhovni bog Kron, njegov otac, htio ubiti. Rimljani su proširili uzgoj malina po Europi. U srednjem vijeku se malina počinje koristiti u medicinske svrhe i kao boja, a samo bogati ljudi su je mogli koristiti. U Sjevernoj Americi prije nego što su Europljani došli, Indijanci su odavno koristili maline. U 18. st. se širi uzgoj malina, jer nisu samo bogati mogli kupiti sadnice.

Do danas je poznato oko 195 vrsta malina, među kojima su najvažnije: Europska malina (Rubus idaeobatus idaeus L.) Crvena malina (Rubus idaeus strigosus Michx. - Michx.) Crna malina (Rubus idaeus occidentalis L.) Agroekološki uvjeti Temperatura Zimski odmor maline počinje vrlo rano, još za jesenjih toplih dana ali i duboki zimski odmor ne može se završiti bez niskih temperatura (oko -7 °C i niže). Izbojci izmrzavaju na -18 °C do -26 °C, a korijenov sistem na temperaturi od -12 °C do -14 °C. Proljetni mrazevi skoro i ne štete jer malina kasno cvate.

Voda

Ako zemlja nije dovoljno vlažna smanjuje se urod, plod bude smežuran i sasuši se na izdanku, a korijenov sistem slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izbojaka. Najbolje rezlutate daje u brdsko planinskim područjima gdje je količina oorina 700-900 mm.

Tlo

Za uzgoj maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) tla, bogata humusom iznad 3 %. Najbolje uspjeva na tlu čiji je omjer gline i pijeska 40-50:50-60. Korijenov sistem razvija se do 1 m dubine, glavni dio žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne smije biti bliža površini od 0,90 do 1 m.

Izbor položaja za podizanje nasada

Za malinu je najbolja sjeverna ekspozicija jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Najbolje joj odgovara nadmorska visina od 400-800 metara.

Priprema tla za sadnju

Tlo se čisti od korova, kamenja i šiblja, ravna se, preore mjesec dana prije sadnje uz gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima. U proljeće se zaore 700 kg/ha NPK 6:18:36 i 110 kg/ha Uree. Ako se rabi stajsko gnojivo, valja smanjiti količine mineralnog gnojiva. Tlo se tada ore na dubinu od 30-40 cm i usitnjava tanjuračama.

Razmnožavanje

Crvena se malina razmnožava izbojcima, a crna i ljubičasta vrhovima izbojaka. Razmnožavanje korijenovim reznicama obavlja se tako da se izdanci vade sa što više žila koje se poslije odrežu i skrate na reznice dužine 5-6 cm. Svaka reznica mora imati barem jedan pup. Reznice se poliježu u pripremljeno tlo na razmak od 8-10 cm u redu, a razmak redova je 40-50 cm. Prekriju se smjesom zemlje, komposta ili zrelog stajnjaka u debljini od 5-6 cm.

Sadni materijal

Matičnjak za proizvodnju sadnog materijala treba biti udaljen od proizvodnih nasada malina te podijeljen na blokove i pri tome se mora voditi računa o tome da li su sorte otporne, tolerantne ili osjetljive prema viroznim oboljenjima.

Podizanje nasada

Maline se mogu posaditi u sistem kvadrata, pravokutnika, traka (najveći prinosi) i žive ograde koja je ujedno i najprikladnija osobito glede utroška radne snage i kvalitete ploda. Sadnja se obavlja od listopada do travnja zrelim sadnicama, a u lipnju zelenim. Bolje je saditi u jesen nego u proljeće jer će se sadnice bolje ukorijeniti i bolji je porast u slijedećoj godini. Za sadnju se uzimaju srednje debele sadnice s razvijenim korijenom. Dubina sadnje je 3 cm veća nego u matičnjaku, a sadnice se nakon sadnje skrate na 3-4 pupoljka. Potrebno je postaviti potpornje po kojima će se mlada biljka penjati. Najčešće se koriste drveni i betonski stupovi visine do 2,5 m i debljine 8-10 cm koji se postavljaju na razmak od 6-8 m i povezuju pocinčanom žicom u tri reda.

Održavanje nasada

Njega se sastoji u obradi tla (uništavanje korova, razbijanje pokorice 4-5 puta godišnje) i navodnjavanju. U prvoj godini oko sadnice se dodaje 0,1 kg KAN-a podijeljeno u dva obroka, i to krajem svibnja. U jesen se dodaje NPK gnojivo u formulaciji 7:14.21 u količini od 450 kg/ha. U drugoj godini i godinama rodnosti, u proljeće se dodaje KAN po čitavoj površini u dva obroka u količini od 600 kg/ha. U jesen se dodaje NPK 7:14:21 u trake u količini od 500 kg/ha te po potrebi i stajski gnoj.

Malina se mora orezati do 20. svibnja pri čemu se uklanjaju dvogodišnji izbojci, suvišni jednogodišnji i oni oštećeni (bolesni). Izbojci koji donose plod, ovisno o bujnosti, prikraćuju se na visinu od 120-150 cm.

Berba i skladištenje

Malina dozrijeva krajem lipnja ili 25-30 dana od početka cvjetanja. Razlika u sazrijevanju ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrijevanje i berba traju 15-30 dana. Maline se beru kada plod dobije karakterističnu boju sorte, kada se lako odvaja od lože i ne gnječi se. Ako je plod namijenjen dužem transportu do tržišta, tada se bere s peteljkama. Berba se obavlja svakoga drugoga ili trećega dana i pakira u posebnu ambalažu. Za čuvanje, najprikladnije su hladnjače u kojima je temperatura -1 °C do 0 °C, a relativna vlažnost zraka od 80-95 %.

Činjenice o malini!

U malinama najviše uživamo zbog jedinstvenog okusa, no to je tek djelić onoga što dobivamo u ovom ljekovitom voću.

1. Bogata je antioksidansima

Malina je izuzetno bogata snažnim antioksidansima koji djeluju protuupalno, sprečavaju djelovanje štetnih mikroba i oštećenje tjelesnih stanica. Među njima su antocijanin (daje malini crvenu boju), resveratrol (usporava starenje), pterostilben (važan je za moždane funkcije) te elagitanin, koji se gotovo isključivo nalazi u malinama, a istraživanja pokazuju da smanjuje rizik od raka.

2. Sadrži vitamin C

Među antioksidansima u malini je i vitamin C– 100 grama plodova malina sadrži čak 44% preporučene dnevne količine vitamina C. U malini se nalaze i vitamini B skupine te vitamini E i K. 3. Malina je dobar izvor kalija,a sadrži i gotovo sve ostale minerale, npr. magnezij, mangan, bakar.

3. Čisti krvne žile

Osim što je niskokalorična (100 g svježeg ploda maline ima otprilike 52 kalorije), malina obiluje vlaknima – odlična kombinacija za dobru probavu i zdravo srce. Naime, vlakna su nužna za pravilnu funkciju crijeva i “pročišćavanje” krvnih žila.

4. Maline za vitkost

Malina sadrži ketone koji povoljno djeluju na razinu šećera u krvi te potiču metabolizam masti, sprečavajući tako njezino taloženje u organizmu. Neki preparati za mršavljenje sadrže ketone maline.

5. Zdrava koža i kosa

Za ljepšu kožu i kosu preporučuje se tjedna kura od malina tako da se uzima barem jedan obrok malina dnevno. Ekstrakti maline često se koriste u kozmetici za hidrataciju. Od sjemenki čileanske maline dobiva se ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama koje su sastavom “srodne” prirodnoj masnoći ljudske kože. Ulje čileanske maline koristi se i kao prirodno sredstvo za zaštitu od sunca.

6. Čaj za prehlade

Od listova maline priprema se ljekoviti čaj (1 žličicu suhih listova maline prelijte sa 2,5 dcl vrele vode) koji se od davnina koristi kod menstrualnih tegoba i neplodnosti jer povoljno djeluje na zdravlje maternice. Čaj se preporučuje i kod prehlade, upale grla, kašlja, crijevnih upala, proljeva, hemoroida, kožnih bolesti.

7. Maline snižavaju temperaturu

U narodnoj medicini sok i ocat od maline koriste se za sniženje povišene tjelesne temperature.

Malina: prirodan lijek za ženske tegobe i višak kilograma!

Malina (lat. Rubus idaeus) je zeljasta biljka iz porodice ruža.

Vjeruje se da je malina podrijetlom iz Južne Azije i da je toliko stara da su je jeli i špiljski ljudi.

Tijekom mnogih vjekova cijenjena je kao ljekovita biljka.

Stari Grci pripisivali su joj moć poticanja plodnosti, u koju su svrhu više koristili njene listove nego plodove.

Međutim, očaravajući okus ploda maline najzaslužniji je za njen današnji status vrhunski popularnog voća.

Sastav i ljekovitost maline Malina je bogata antioksidansima. 100 grama plodova maline daje 44 posto dnevne preporučene količine vitamina C.

Sadrži i resveratrol, koji usporava starenje, te visok udio elagične kiseline, koja djeluje antikancerogeno.

U njenom sastavu su i vlakna, folna kiselina, vitamin K, vitamin E5, mangan, magnezij, bakar, kalij i omega 3 masne kiseline.

Redovna konzumacija uljepšava ten, jača kosu, poboljšava zdravlje probavnog i kardiovaskularnog sustava, osnažuje imunitet i štiti od upala.

Malina smanjuje djelovanje slobodnih radikala te štiti od raka debelog crijeva, dojke, maternice, jednjaka i prostate.

Fitonutrijenti u malini sprečavaju širenje stanica raka te ih potiču na apoptozu, odnosno samouništenje.

Sprječava debljanje i dijabetes Ketoni u malini zaslužni su za kontrolu glukoze u krvi te pomažu u sprečavanju pretilosti i dijabetesa.

Ketoni potiču metabolizam masti, smanjuju masne naslage i sprečavaju bolesti vezane uz gojaznost.

U istraživanjima, ljudi koji su konzumirali hranu s visokim udjelom masnoća, uz konzumaciju ketona maline nisu dobivali na težini.

Unosom maline aktivira se hormon adiponektin, od čijeg nedostatka pate ljudi s dijabetesom tipa 2.

Adiponektin vraća ravnotežu u krvi, smanjuje rizik od srčanog udara i bolesti koje prate dijabetes tipa 2.

Najviši prirodni zaštitni faktor Ulje sjemenki čileanske maline posebno je, jer sadrži visoke razine omega 3 i omega 6 esencijalnih masnih kiselina te vitamina E.

Zahvaljujući njima odlično štiti kožu od jakog sunca.

Procjenjuje se da je zaštitni faktor (SPF) ovog ulja između 28 i 50, ovisno o uvjetima uzgoja.

Može se koristiti ne samo kao zaštita od sunca, nego i za tretiranje bora, strija, ekcema, dermatitisa i općenito svih upalnih stanja kože.

Vrlo je stabilno te se može nanositi samostalno ili dodavati u kozmetičke pripravke.

Ljekovitost lista maline Plodovi maline izvanredno su ukusni i zdravi, ali ljekovitost listova mnogo je veća od plodova.

Malinu nazivaju i ženskom biljkom jer liječi mnoge tegobe ženskih organa.

Čaj od listova pomaže kod menstrualnih grčeva, jakih krvarenja i iscjetka.

Može se piti prije, tijekom i nakon poroda.

Redovno konzumiranje čaja od listova maline tijekom trudnoće jača i tonizira maternicu, sprečava pobačaj, pomaže tijekom poroda i sprečava jako krvarenje nakon poroda.

Nakon poroda ubrzava oporavak maternice i potiče stvaranje mlijeka.

S konzumiranjem ovog čaja počnite od trećeg mjeseca trudnoće. Pijte dvije do tri šalice na dan.

Čaj se koristi i za jačanje desni, dezinfekciju krajnika, sprečavanje dječjih proljeva i kod očnih oboljenja.

Priprema čaja: žličicu lista maline prelijte sa šalicom vruće vode. Pijte toplo.

Napomena: Čaj od lišća maline ne preporučuje se ako ste u prethodnoj trudnoći imali pobačaj ili ako su trudovi trajali manje od tri sata.