Rakovica je naseljeno mjesto u općini Ilidža, Bosna i Hercegovina. Smještena je na magistralnom putu Sarajevo-Kiseljak. Vjeruje se da je mjesto dobilo naziv po istoimenoj rijeci, a ona po rakovima, koji su živjeli u njoj. Područje mjesne zajednice Rakovica, pored istoimenog obuhvata i sljedeća naselja: Ša(h)min gaj, Stanjevac, Kobiljača, Rudnik, (Đugumija) Vela, Gornja Rakovica, (Skenderpašino) Kakrinje, Zenik, Božići i Buhotinu.
Historija Rakovice Rakovica je tokom srednjeg vijeka bila važno naselje za transport ruda iz Kreševa i Fojnice prema istočnoj Bosni. Prema Popisu Krajišta Isa-bega Ishakovića 1455.Šabanović, Hazim; 1964, Krajište Isa bega Ishakovića zbirni katastarski popis iz 1455, Sarajevo Rakovica je bila pusta mezra. Znači, selo koje je imalo jasno definisane ostatke ranijeg života i postojanja, ali je bilo napušteno. Već 1535 Benedikt Kuripešić spominje Rakovicu kao naseljeno mjesto u kojem je noćio prije susreta sa Gazi Husref-begom.
Potom, u popisu imovine Skender-paše navodi se Kakrinje, kao Skenderpašino Kakrinje je dato Vlasima (kršćanima stočarima) iz Varoši na današnjoj Skenderiji u zamjenu za mjesto gdje je podigao svoju džamiju. Hamdija Kreševljaković navodi da je bogata i ugledna porodica begova Đugumija živila u Rakovici, nišani s begovskim turbanima su vidljivi i danas.Kreševljaković, Hamdija; 1935, Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Na Veli se nalazila velika kula od kamena i odžak begova Đugumija. Jedna od kćerki bega Đugumije zvala se Šahma pa je po njoj i Šahmin gaj, po drugoj verziji ime je nastalo po starom nazivu za vrstu tetrijeba Šama, budući da je gaj bio pun tetrijebova nastalo je ime Šamin Gaj.
Kobiljača je dobila ime po hanu koji su tu nalazio. U Rudniku je bio kameni majdan kao i danas.
Stanovništvo
Reference
Vanjski linkovi Zvanični sajt općine Ilidža