Realizam (prema realan) u filozofiji, tumačenje i promatranje svijeta i života usmjereno na stvarne, praktične, prisutne pojave i probleme. Izraz se u filozofiji javlja u različitim pa i suprotnim značenjima. Kao opće filozofsko usmjerenje realizam označuje skup naučavanja koja u različitim verzijama drže da je stvarnost neovisna o mišljenju te da mu je pretpostavljena. U tom smislu realizam je širi pojam koji uključuje i materijalizam, a suprotan je idealizmu. No realizmom se često označuje i Platonova idealistička ontologija, koja uspostavlja realnu opstojnost svijeta idejâ. Realizam je i u skolastici, suprotno nominalizmu, idealističko naučavanje po kojem opći pojmovi (lat. universalia) realno postoje prije pojedinačnih stvari (lat. ante res) kao vječne ideje u Bogu i kao prirođene ideje u ljudskom duhu (Anselmo Canterburyjski, Vilim od Champeauxa). Umjerenu varijantu toga realizma – universalia in rebus – zastupali su Ivan Duns Škot i Pierre Abélard.
U novijoj spoznajnoj teoriji realizam je opće stajalište po kojem vanjski svijet postoji neovisno o spoznajnom subjektu. Naivni realizam smatra da ljudska svijest potpuno prikladno odražava taj vanjski svijet, da naše opažanje svijeta bez ostatka, identično i točno prikazuje po sebi opstojeću stvarnost. Transcendent/al/ni realizam tumači »naš« vanjski svijet kao pojavnost jednog objektivno postojećeg, ali po sebi nespoznatljivoga (transcendentnoga) bitka. Kritički realizam smatra da se, na osnovi kritički obrađenog iskustva i mišljenja, može postupno doći do dublje, potpunije i točnije spoznaje toga objektivno postojećeg bitka.
Teme čovjek kao društveno biće društvene pojave problemi ljudskog postojanja karakter koji postaje žrtva društvenih sukoba
Također pogledajte Filozofija Srednjovjekovna filozofija Realizam (likovna umjetnost)
Reference