Temida (grč. Θέμις, Thémis: zakon prirode, red)Beekes, s.v. Θέμις, str. 539. u grčkoj mitologiji je boginja i personifikacija pravde, božanskog poretka, zakona i običaja. Ona je jedno od dvanaestoro Titana, djece Geje i Urana, i druga Zeusova žena. Povezana je s proročanstvima, uključujući Proročište iz Delfija. Njen simbol je Vaga pravde.

Opis Klasični opisi Temide opisuju ženu trezvenog izgleda koja drži vagu. Temida je boginja zemlje veoma nalik svojoj majci, Geji, i u nekim pričama je teško razlikovati njih dvije. Neki klasični prikazi Temide prikazuju je kako drži mač.

Kada se Temida zanemari, Nemesis donosi pravednu i gnjevnu odmazdu; tako je Temida dijelila mali hram u Ramnousu sa Nemesisom. Temida nije gnjevna; kada se izbezumljena Hera vratila na Olimp nakon svađe sa Zeusom, Temida, "ljupkih obraza", prva joj je ponudila šolju.Homer, Iliad 15.88.

Temida je vodila pravilan odnos između muškarca i žene, osnovu ispravno uređene porodice (porodica se smatrala stubom dema). Sudije su često nazivane "themistopóloi" (Temide). To je bila i osnova za red na Olimpu. Čak ju je i Hera oslovljavala sa "Lejdi Temida".

Hesiod Temida se pojavljuje u Hesiodovoj Teogoniji kao prvo zabilježeno pojavljivanje Pravde kao božanske ličnosti. Oslanjajući se ne samo na društveno-religijsku svijest svog vremena već i na mnoge od ranijih kultnih religija, Hesiod je opisao sile svemira kao kosmička božanstva. Hesiod je prikazao vremensku pravdu, Diku, kao kćerku Zeusa i Temide. Dika je sprovodila zakon presudama i kaznama i zajedno sa svojom majkom Temidom izvršavala konačne odluke Mojri.Donna Marie Giancola, "Justice and the Face of the Great Mother (East and West)"

Eshil U drami Vezani Prometej, koja se tradicionalno pripisuje Eshilu, Prometej kaže da se Temida naziva mnogim imenima, uključujući i Geja.Aeschylus, Prometheus bound 211 (Sommerstein, str. 446, 447; Harrison 1912, str. 480; Harrison 1908, str. 261.

Mitologija Temida je sagradila Proročište u Delfima i sama je bila prorok.Diodorus Siculus, 5.67.4; Orphic hymn 79 Prema drugoj legendi, Temida je dobila Proročište u Delfima od Geje i kasnije ga dala Febi, koja ga je poklonila svom unuku Apolonu kao rođendanski poklon.Aeschylus, Eumenides 1–8; West 1985, str. 174. Prema Eforu, Temida je pomogla Apolonu da pronađe proročište, s namjerom da pomogne čovječanstvu.Strabon, Geographica 9.3.11 [= FGrHist 70 F31b]; Oxford Classical Dictionary, s.v. Themis. Neki primjeri Temidinih vizija; U priči o Driope u Ovidijevim metamorfozama, Temida upozorava bogove na predstojeći građanski rat u Tebi.Ovidije, Metamorfoze 9.324–417. U drugoj priči ona upozorava Zeusa i Posejdona da se ne ožene Tetidom jer će njen sin biti moćniji od svog oca.Apolodor, 3.13.5. Prema Ovidiju, Temida je, a ne Zeus, bila ta koja je rekla Deukalionu da baci kosti "svoje Majke" preko ramena kako bi stvorio novu rasu čovječanstva nakon potopa.Ovidije, Metamorfoze 1.313–381; Hard, str. 404; Tripp, s.v. Themis, str. 558–559; Fontenrose, str. 417. Takođe, prema Ovidiju, Temida je prorekla da će Zeusov sin ukrasti zlatne jabuke iz Atlasovog voćnjaka.Ovidije, Metamorfoze 4.639

U Homerovoj Ilijadi ona ima zadatak da pozove bogove na vijeće na Olimpu od strane Zeusa.Homer, Ilijada 20.5.

Temida je bila prisutna na Delosu kako bi svjedočila rođenju Apolona, i njegovala ga je nektarom i ambrozijom.Homerske himne Apolonu (3), 96, 123–125; Gantz, str. 52; Hard, str. 144; Oxford Classical Dictionary, s.v. Themis. U svojoj De Astronomici, Higin navodi Temidu, pored nimfe Amalteje, kao hraniteljicu i dojilju mladog Zeusa.Higin, De Astronomica 2.13.6. Hyginus attributes this statement to "Musaeus", presumably Musaeus of Athens; see also West, str. 43. U fragmentu Pindara, Temidu su Mojre (u ovoj verziji nisu njene kćeri) donijeli iz izvora Okeana na Olimp, gdje je postala prva Zeusova žena (a ne druga), i majka Horija.Pindar, fr. 30 Race, str. 236, 237 [= Clement of Alexandria, Stromata 5.14.137.1]; Gantz, str. 52.

Prema izgubljenoj djelu Kipar od Stasina sa Kipra, Temida i Zeus su zajedno planirali početak Trojanskog rata.Cypria fragment 1 Prema Kvintu Smirneju, kada su bogovi prkosili Zeusovim naredbama i počeli da se bore jedni protiv drugih nakon stvaranja trojanskog konja, Temida ih je zaustavila upozoravajući ih na Zeusov gnev.Quintus Smyrnaeus, Posthomerica 12.202–215 (str. 590–3).

U orfičkoj „Rapsodijskoj teogoniji“, ili rapsodijama, (prvi vijek p. n. e.)Meisner, pp. 1, 5; cf. West 1983, str. 261–262. Nikta (Noć) je prorekla da će Temida ostati nevina sve dok Reja ne rodi Kronovo dijete.West, str. 73, 266; Proclus, Commentary on Plato's Timaeus 30 a (I 396, 29 Diehl) [= Orphic fr. 144 Kern]. The children Themis later gave birth to were here too the Horae and the Moirai (Orphic frr. 126 [= Proclus, Commentary on Plato's Republic II 207, 14 Kr.], 162 [= Proclus, Commentary on Plato's Timaeus 41 e (III 274, 17 Diehl)], 181 [= Proclus, Commentary on Plato's Timaeus 40 a (III 118, 30 Diehl)] Kern; West, str. 73, 266, 267).

Temida je takođe igrala ulogu u Erosu, mladom bogu ljubavi, koji je odrastao; prema Porfiriju, njegova majka Afrodita bila je zabrinuta da njen sin Eros zauvek ostane dijete i dovela ga je Temidi. Temida joj je rekla da Erosu da brata, jer on nije odrastao zbog svoje samoće. Afrodita je tada rodila drugog boga ljubavi, Anterosa (što znači "protivljubav"), a Eros je rastao kad god je bio u njegovoj blizini. Ali svaki put kada je Anteros bio odsutan, Eros bi se vratio u svoju prethodnu, malu formu.Dwight, str. 266.

Kada su četvorica Krićana (Egolije, Celeus, Cerberus i Laius) provalili u svetu pećinu na Kritu gdje je Reja rodila Zeusa kako bi ukrali dio meda koji su tamo proizvele svete pčele, Temida i njene kćeri, su uvjerile Zeusa protiv njihovog ubijanja unutar svete pećine, jer su smatrale da je bezbožno da bilo ko umre u pećini, pa je umjesto toga sve četiri pretvorio u različite ptice.Antoninus Liberalis, Collection of Transformations 19

Reference

Vanjski linkovi

http://www.theoi.com/Titan/TitanisThemis.html

Kategorija:Grčka mitologija Kategorija:Titani