Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, Jelenom Nemanjić-Šubić.
Jelena Šubić (1306 - 10. april 1378) je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice Šubića. Rođena je početkom 14. vijeka i bila je kćerka Juraja II Šubića i njegove misteriozne supruge kneginje Lelke.
Porijeklo i porodica Jelena je rođena 1306. godine u tvrđavi Skadrin. Roditelji su joj bili Juraj II Šubić i Kneginja Lelka. Jelena je imala braću i sestre: Mladen III Šubić, štit Hrvata, koji je oženio srpsku princezu Jelenu Dečanku Pavao III Šubić, koji je umro 1356. godine i koji je oženio mletačku plemkinju Katarinu Dondalo Deodat, koji je bio birbirski knez 1345 do 1347. godine Katarina, koja se udala za Ivana Jurišića
Brak
Udala se za Vladislava Kotromanića, brata bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Jelenina udaja za Vladislava je opet zbližila moćne porodice Kotromanića i Šubića, Draganović, Krunoslav: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. a vjenčanje je obavio trogirski biskup Lampridi. Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978. Kako su Jelena i Vladislav bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima Rimokatoličke crkve. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice na zahtjev bana Mladena II Šubića, što je Jelenin brak s Vladislavom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. Jelenin suprug, ipak, nije bio vjeran, baš kao i većina Kotromanića. Dominik Mandić smatra da je Vladislav dobio vanbračnog sina, budućeg kralja Stjepana Dabišu, nedugo nakon što je Jelena rodila budućeg kralja Tvrtka I. Djeca Vladislava i Jelene su bili:
ban (kasnije kralj) Stjepan Tvrtko I (c. 1338 - 1391) ban Stjepan Vuk (rođen 1345 - poslije 1374 ) Međutim Vladislavu i Jeleni pripisuju još jednu kći: Katarinu
Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se 1353. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. John Van Antwerp Fine, The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007. Čuvalo, Ante: Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina, Scarecrow Press, 2007. Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.
Majka bana
Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je posjedovala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Jelena je svom sinu pružala podršku tokom njegove vladavine i aktivno učestvovala u upravljanju državom. Za vrijeme borbi njenih sinova, Tvrtka i Vuka, za vlast nad Bosnom 1366. godine, Jelena je bila istjerana iz Bosne i zatvorena u nekom selu pored Neretve. Anđelić, Pavao: Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Veselin Masleša, 1973. Nakon kratkotrajnog boravka u egzilu, Jelena i Tvrtko su se 1367. odine vratili u Bosnu, gdje je Tvrtko ponovo preuzeo vlast.
Potpis kneginje Jelene i kraljice Doroteje se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji Dubrovčanima, Foretić, Vinko: Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980. što znači da je kneginja Jelena umrla nakon što se 1377. godine Tvrtko okrunio za kralja.Knjeginja Jelena je umrla u samo podne 10. aprila 1378. godine.
Također pogledajte Bribirski (Šubići) Kotromanići
Reference
Jelena Kategorija:Kotromanići