mini|400px|Denari: gornji red, s lijeva na desno: oko 157. godine p. n. e. - Rimska Republika, oko 73. godine - Vespazijan, oko 161. godine - Marko Aurelije, oko 194. godine - Septimius Severus; Donji red, s lijeva na desno: oko 199. godine - Karakala, oko 200. godine - Julija Domna, oko 219. godine - Elagabalus, oko 236. godine - Maksiminus Traks
Rimski novac u upotrebi tokom većeg dijela trajanja Rimske Republike i kasnije, u zapadnom dijelu Rimskog Carstva bio je izrađen od metala i imao nekoliko denominacija.
Vrijednost denominacije vezivala se uglavnom za vrijednost metala od kojeg je bila izrađena:
aureus (od zlata) denarius (od srebra) sestertius (sestercij, sesterac, od bronze) dupondius (od bronze) as (od bakra)
Ovaj novac bio je u upotrebi od 3. stoljeća p. n. e. pa sve do 3. stoljeća. Kasnije, iako su ovi i dalje bili prihvaćeni kao sredstvo plaćanja, u kolonijama pod grčkim uticajem kovao se poseban novac od “običnog” metala i srebra u različitim denominacijama pod nazivom grčki imperijalni novac ili rimski provincijski novac.
U 3. stoljeću, denarius je zamijenio dvostruki denarius, danas poznat i kao “antoninianus” ili “radiate”. Dioklecijan je sproveo monetarnu reformu nakon koje su bili u potrebi “argenteus” (srebro) i “follis” (pozlaćena bronza). Kasnije su upotrebi uglavnom bili zlatnici i novčići od bronze u manjim denominacijama i važili su sve do pada Zapadnog rimskog carstva.
Zanimljivo je kako je latinski naziv denarius preživio vijekove i u različitim oblicima usvojen od drugih naroda: u Francuskoj je denier naziv za novčić, dinar kod Arabljana je često naziv nacionalne valute kao i u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjoj Srbiji; Makedonci imaju denar; kod Slovenaca denar, a kod Italijana denaro je novac kod Španaca to je dinero itd. Naravno, naslijeđe koje danas baštinimo od Starog Rima mnogo je šire i bogatije nego što su neke riječi; tu su još i pismo, arhitektura, umjetnost, historija, književnost, pravo, politika...
mini|300px|Hadrijanov sestercij, Antoninus Piusov dupondius i as Marka Aurelija
Evo nekoliko primjera sa vjerovatnim iznosima plata i cijena oko 3. stoljeća:
- Plata radnika na farmi, oko 400 asa - Plata učitelja, po učeniku, oko 800 asa - Usluga brijača/frizera, oko 32 asa - 1 kg svinjetine, oko 380 asa - 1 kg grožđa, oko 32 asa
Odnos vrijednosti različitih denominacija:
1 zlatni aureus = 2 zlatna kvinarija (quinarii) = 25 srebrnih denariusa = 50 srebrnih kvinarija = 100 bronzanih sestercija = 200 bronzanih dupondija (dupondii) = 400 bakarnih asa = 800 bakarnih semiza (semisses) = 1600 bakarnih kvadrana (quadrans).
Ovdje treba obratiti pažnju na činjenicu da su u okviru nekoliko monetarnih reformi mijenjani težina kovanica i samim tim i njihova vrijednost u odnosu na druge. Također su bili različiti i prikazi utisnuti na novčićima. Evo relativnog pregleda:
+Vrijednosti u ranoj Republici +(nakon 211. godine p. n. e.) Denarius Sestertius Dupondius As Semis Triens Quadrans Quincunx Denarius 1 4 5 10 20 30 40 24 Sestertius 1 1 2 5 7 10 6 Dupondius 1 2 4 6 8 4 As 1 2 3 4 2 Semis 1 1 2 1 Triens 1 1 Quadrans 1 Quincunx 1 1 1
+Vrijednosti u vrijeme Avgusta+(27. godine p. n. e. – 301. godine) Aureus Quinarius Aureus Denarius Quinarius Sestertius Dupondius As Quadrans Aureus 1 2 25 50 100 200 400 1600 Quinarius Aureus 1 12 25 50 100 200 800 Denarius 1 2 4 8 16 64 Quinarius Argenteus 1 2 4 8 32 Sestertius 1 2 4 16 Dupondius 1 2 8 As 1 4 Quadrans 1
+Diolecijanove vrijednosti+(301 – 305. godina) Solidus Argenteus Nummus Radiate Laureate Denarius Solidus 1 10 40 200 500 1000 Argenteus 1 4 20 50 100 Nummus 1 5 12 25 Radiate 1 2 5 Laureate 1 2 Denarius 1
+Vrijednosti u kasnoj Imperiji+(337 – 476. godine ) Solidus Miliarense Siliqua Follis Nummus Solidus 1 12 24 180 7200 Miliarense 1 2 15 600 Siliqua 1 7 300 Follis 1 40 Nummus 1
Vanjski linkovi
Cijene i plate u Starom Rimu
Kategorija:Novac