mini|desno|200px|Grad Mohenjo-daro, je bio izgrađen oko 2600. p. n. e, u okviru civilizacije u dolini Inda thumb|Drevni Sumerani iz Mezopotamije bili su najstarija civilizacija na svijetu, počevši oko 4000. p. n. e. thumb|upright=1|Drevni Egipat je primjer civilizacije rane kulture..

Civilizacija je svako složeno društvo koje karakteriše razvoj države, društvena stratifikacija, urbanizacija i simbolički sistemi komunikacije izvan znakovnih ili govornih jezika (naime, sistemi pisanja i grafičke umjetnosti).

Civilizacije uključuju karakteristike kao što su poljoprivreda, arhitektura, infrastruktura, tehnološki napredak, valuta, oporezivanje, regulativa i specijalizacija rada.

Historijski gledano, civilizacija se često shvatala kao veća i "naprednija" kultura, za razliku od manjih, navodno manje naprednih kultura. U ovom širem smislu, civilizacija je u suprotnosti sa necentralizovanim plemenskim društvima, uključujući kulture nomadskih stočara, neolitskih društava ili lovaca-sakupljača; međutim, ponekad je u suprotnosti sa kulturama koje se nalaze u samim civilizacijama. Civilizacije su organizovana gusto naseljena naselja podeljena na hijerarhijske društvene klase sa vladajućom elitom i podređenim gradskim i ruralnim stanovništvom, koje se intenzivno bave poljoprivredom, rudarstvom, malom proizvodnjom i trgovinom. Civilizacija koncentriše moć, proširujući ljudsku kontrolu nad ostatkom prirode, uključujući i druga ljudska bića.

Riječ civilizacija se odnosi na latinski civitas ili 'grad'. Kako je to objasnilo National Geographic Society: "Zbog toga je najosnovnija definicija riječi civilizacija 'društvo sastavljeno od gradova'." Najranija pojava civilizacija općenito je povezana sa završnim fazama neolita. Revolucija u zapadnoj Aziji, koja je kulminirala u relativno brzom procesu urbane revolucije i formiranja države, politički razvoj povezan s pojavom vladajuće elite.

Pojam civilizacija su uveli francuski prosvjetitelji u 18. vijeku, kao antitezu neprosvijećenog doba feudalizma. U prvobitnom značenju pojam se vezuje uz nauku i napredak. Korijen riječi obuhvata grad (lat. civis) ili gradnju. Blisko pojmu civilizacija je i kultura (lat. obrađivanje zemljišta). Početkom 19. vijeka postaje sinonim za najviši stepen razvoja materijalne i duhovne kulture, a u 20. vijeku pod uticajem sociološko-antropoloških istraživanja počinje se govoriti o posebnim civilizacijama (predistorijska, plemenska, antička, helenska, stara meksička civilizacija i dr.).

U najširem smislu većina naučnika smatra da se počeci civilizacije podudaraju s osnivanjem prvih država u jugozapadnoj Aziji i sjev. Africi, tj. s pojavom pisma i pismenosti. Civilizacija je takav oblik ljudske kulture u kojem mnogo ljudi živi u urbanim središtima, svladali su umijeće metalurgije, razvili su pismo i metodu pisanja.

Pojam civilizacija izražava jednu višu fazu društva i u društveno-evolutivnom razvoju, fazu koja nastaje poslije divljaštva i varvarstva, kada nastaju pismenost, zanati, trgovina, klase, država itd. U užem smislu pojama civilizacije se suprotstavlja pojmu duhovne kulture i njime se obilježava samo materijalna kultura. Najuže značenje pojma civilizacija nalazimo u slučajevima neopravdanog izjednačavanja pojma civilizacije i tehnike. Pojam civilizacija se upotrebljava kao skup svih društvenih tekovina, materijalnih i duhovnih, koje su zajedničke jednom društvu. Civilizacija označava razne faze i nivoe ukupnog materijalnog, duhovnog i društvenog razvoja ljudske zajednice.

Historija koncepta thumb|Kraj večere, Jules-Alexandre Grün (1913). Norbert Elias u svojoj knjizi Civilizacijski proces (1939) predstavlja pojavu ponašanja za stolom i drugih oblika ponašanja i samoograničavanja kao karakteristike civiliziranog društva.

Riječ civilizacija dolazi od francuske riječi civilisé ('civiliziran), od latinskog: civilis ('građanski'), vezano za civis ('građanin') i civitas ('grad'). Temeljni traktat je O procesu civilizacije Norberta Eliasa (1939.), koji prati društvene običaje od srednjovjekovnog dvorskog društva do ranog modernog perioda. U Filozofiji civilizacije (1923.), Albert Schweitzer iznosi dva mišljenja: jedno čisto materijalno i drugo materijalno i etičko. On je rekao da je svjetska kriza nastala zbog toga što je čovječanstvo izgubilo etičku ideju civilizacije, "zbir cjelokupnog napretka koji je čovjek napravio u svakoj sferi djelovanja i sa svake tačke gledišta u onoj mjeri u kojoj napredak pomaže duhovnom usavršavanju pojedinaca kao napredak svakog napretka".Albert Schweitzer. The Philosophy of Civilization, translated by C. T. Campion (Amherst, NY: Prometheus Books, 1987), p. 91.

Apstraktna imenica "civilizacija", što znači "civilizovano stanje", došla je 1760-ih, ponovo iz francuskog. Prva poznata upotreba na francuskom je 1757. od strane Victora de Riquetija, markiza de Mirabeaua, a prva upotreba na engleskom pripisuje se Adamu Fergusonu, koji je u svom Eseju o historiji građanskog društva iz 1767. napisao: "Ne samo individualni napredak od djetinjstva do muškosti, ali sama vrsta od grubosti do civilizacije."Cited after Émile Benveniste, [Civilisation. Contribution to the history of the word], 1954, published in , Éditions Gallimard, 1966, pp. 336–345 (translated by Mary Elizabeth Meek as Problems in general linguistics, 2 vols., 1971). Riječ je stoga bila suprotstavljena barbarstvu ili grubosti, u aktivnoj potrazi za napretkom karakterističnom za doba prosvjetiteljstva.

Kasnih 1700-ih i ranih 1800-ih, tokom Francuske revolucije, "civilizacija" se koristila u jednini, nikada u množini, i značila je napredak čovječanstva u cjelini. To je još uvijek slučaj u francuskom. Upotreba "civilizacija" kao brojive imenice bila je u povremenoj upotrebi u 19. vijeku, ali je postala mnogo češća u kasnijem 20. vijeku, ponekad samo u značenju kulture (sama po porjeklu nebrojiva imenica, koja je postala prebrojiva u kontekst etnografije)."Civilization" (1974), Encyclopædia Britannica 15th ed. Vol. II, Encyclopædia Britannica, Inc., 956. Retrieved 25 August 2007. Samo u ovom generalizovanom smislu postaje moguće govoriti o "srednjovekovnoj civilizaciji", koja bi u Eliasovom smislu bila oksimoron. Korištenje pojmova "civilizacija" i "kultura" kao ekvivalenata je kontroverzno i ​​općenito odbačeno, tako da se na primjer neke vrste kulture obično ne opisuju kao civilizacije.

Već u 18. vijeku na civilizaciju se nije uvek gledalo kao na poboljšanje. Jedna historijski važna razlika između kulture i civilizacije potiče iz Rousseauovih spisa, posebno iz njegovog djela o obrazovanju Emile. Ovdje civilizacija, budući da je racionalnija i društveno vođena, nije u potpunosti u skladu s ljudskom prirodom, i "ljudska cjelovitost se može postići samo kroz oporavak ili približavanje izvornom diskurzivnom ili pred-racionalnom prirodnom jedinstvu" (vidi plemeniti divljak). Iz ovoga je razvijen novi pristup, posebno u Njemačkoj, prvo od Johanna Gottfrieda Herdera, a kasnije od strane filozofa kao što su Kierkegaard i Nietzsche. Ovo vidi kulture kao prirodne organizme, koji nisu definisani "svjesnim, racionalnim, deliberativnim aktima", već kao neka vrsta predracionalnog "narodnog duha". Civilizacija, nasuprot tome, iako je racionalnija i uspješnija u materijalnom napretku, neprirodna je i vodi do "poroka društvenog života" kao što su lukavstvo, licemjerje, zavist i srebroljublje. U Drugom svjetskom ratu, Leo Strauss je, nakon što je pobjegao iz Njemačke, u New Yorku tvrdio da ovakvo mišljenje o civilizaciji stoji iza nacizma i njemačkog militarizma i nihilizma."On German Nihilism" (1999, originally a 1941 lecture), Interpretation 26, no. 3 edited by David Janssens and Daniel Tanguay.

Bilješke

Reference

Izvori

From the Earliest Times to the Battle of Lepanto. (1987 reprint). From the Defeat of the Spanish Armada to the Battle of Waterloo. (1987 reprint). From the American Civil War to the End of World War II. (1987 reprint).

Korotayev, Andrey, World Religions and Social Evolution of the Old World Oikumene Civilizations: A Cross-Cultural Perspective. Lewiston, New York: Edwin Mellen Press, 2004. Kradin, Nikolay. Archaeological Criteria of Civilization. Social Evolution & History, Vol. 5, No 1 (2006): 89–108. .

Dodatna literatura Gribbin, John, "Alone in the Milky Way: Why We Are Probably the Only Intelligent Life in the Galaxy", Scientific American, vol. 319, no. 3 (September 2018), pp. 94–99. "Is life likely to exist elsewhere in the [Milky Way] galaxy? Almost certainly yes, given the speed with which it appeared on Earth. Is another technological civilization likely to exist today? Almost certainly no, given the chain of circumstances that led to our existence. These considerations suggest that we are unique not just on our planet but in the whole Milky Way. And if our planet is so special, it becomes all the more important to preserve this unique world for ourselves, our descendants and the many creatures that call Earth home." (p. 99.)

Vanjski linkovi

Paradoxofintensity

Kategorija:Sociologija Kategorija:Civilizacije Kategorija:Antropološke kategorije ljudi Kategorija:Kulturološka antropologija Kategorija:Historija kulture Kategorija:Kultura Kategorija:Teorija historije