Aleksitimija (grč. λέξις - riječ, govor, i θυμός - duša, kao centar osjećanja i misli) jest termin koji je 1973. skovao psihoterapeut Peter Sifneos Bar-On & Parker (2000), str. 40–59.Taylor (1997), str. 28–31. da opiše stanje nedostatka razumijevanja, procesuiranja i opisivanja emocija.
Klasifikacija Aleksitimija se smatra osobinom ličnosti koja osobe dovodi u opasnost od drugih medicinskih i psihičkih poremećaja, istovremeno smanjujući vjerovatnost da će ta osoba reagirati na konvencionalne tretmane za druge uvjete, odnosno stanja.Haviland MG, Warren WL, Riggs ML (2000). "An observer scale to measure alexithymia". Psychosomatics 41 (5): 385–92. doi:10.1176/appi.psy.41.5.385. PMID 11015624. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/41/5/385#R26732 . Preuzeto: 10. 8. 2007. Ona nije klasificirana kao duševni poremećaj u DSM-u (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne bolesti). To je dimenzionalna osobina ličnosti koja u stepenu ozbiljnosti varira od osobe do osobe. Mjerenje tog stepena može se obaviti raznim upitnicima, kao što su Torontska aleksitimijska ljestvica (TAS-20), Bermond-Vorstov upitnik za aleksitimiju (BVAQ)Vorst HCM, Bermond B (February 2001). "Validity and reliability of the Bermond-Vorst Alexithymia Questionnaire". Personality and Individual Differences, Volume 30, Number 3, str. 413–434(22) DOI: 10.1016/S0191-8869(00)00033-7 ili Observer Alexithymia Scale (OAS) Aleksitimiju definiraju: teškoće u identificiranju osjećánjā i pravljenju razlike između osjećánjā i tjelesnih odraza emotivnog uzbuđenja; teškoće u opisivanju osjećaja drugim ljudima; sužen imaginativni proces, što dokazuje niska razina fantaziranja; kognitivni stil koji je vanjski orijentiran i vezan za podražaje.
U istraživanjima na općoj populaciji utvrđeno je da na stepen aleksitimije utječe dob, ali ne i spol; stope aleksitimije kod zdravih ispitanika otkrivene su u sljedećim odnosima: 8,3% (dvije od 24 osobe), 4,7% (dvije od 43), 8,9% (16 od 179) i 7% (četiri od 56). Tako je više studija pokazalo da je stopa učestalosti aleksitimije niža od 10%.Fukunishi I, Berger D, Wogan J, Kuboki T (1999). "Alexithymic traits as predictors of difficulties with adjustment in an outpatient cohort of expatriates in Tokyo". Psychological reports 85 (1): 67–77. doi:10.2466/PR0.85.5.67-77. PMID 10575975. http://www.japanpsychiatrist.com/Abstracts/Expats1.html. Preuzeto: 10. 8. 2007. Manje čest nalaz sugerira da možda postoji veća učestalost aleksitimije kod muškaraca nego kod žena, što može objasniti poteškoće kod nekih muškaraca u "opisivanju osjećaja", ali ne i u "identificiranju osjećaja", u kojem muškarci i žene pokazuju slične sposobnosti.Salminen JK, Saarijärvi S, Aärelä E, Toikka T, Kauhanen J (1999). "Prevalence of alexithymia and its association with sociodemographic variables in the general population of Finland". Journal of psychosomatic research 46 (1): 75–82. doi:10.1016/S0022-3999(98)00053-1. PMID 10088984.
Koncept aleksitimije u jakom je obrnutom odnosu s konceptima psihološke mislenostiTaylor & Taylor (1997), str. 77–104. i emocionalne inteligencijeTaylor (1997), str. 38.Parker JDA, Taylor GJ, Bagby RM (2001). "The Relationship Between Emotional Intelligence and Alexithymia". Personality and Individual Differences 30, 107–115. i M. Bagby i G. Taylor tvrde da postoji "snažna empirijska podrška tome da je aleksitimija prije stabilna osobina ličnosti nego posljedica psihološkog problema".Taylor (1997), str. 37. Ostala mišljenja se razlikuju i mogu pokazati dokaze da to može ovisiti o stanju.Honkalampi K, Hintikka J, Laukkanen E, Lehtonen J, Viinamäki H (2001). "Alexithymia and depression: a prospective study of patients with major depressive disorder". Psychosomatics 42 (3): 229–34. doi:10.1176/appi.psy.42.3.229. PMID 11351111. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/42/3/229.
Bagby i Taylor također sugeriraju da možda postoje dvije vrste aleksitimije: primarna, koja je trajna psihološka osobina i ne mijenja se s vremenom, i sekundarna, koja je zavisna od stanja i nestaje nakon što se promijenila stresna situacija koja ju je izazvala. Ove dvije manifestacije aleksitimije zovu se još i aleksitimija osobine i aleksitimija stanja.
Opis Tipični nedostaci mogu uključivati probleme s identificiranjem, opisivanjem i bavljenjem vlastitim osjećajima, često obilježene nedostatkom razumijevanja osjećaja drugih ljudi, zatim teškoće u pravljenju razlike između osjećánjā i tjelesnih odraza emotivnog uzbuđenja, brkanje fizičkih osjećaja, često povezano s emocijama, manjak snova ili fantazija zbog sužene mašte i konkretno, realistično, logično razmišljanje, često uz isključenje emocionalne reakcije na probleme. Oni koji imaju aleksitimiju sanjaju vrlo logične i realne snove, kao što su odlazak u prodavnicu ili uzimanje obroka.H. Krystal, "Alexithymia and psychotherapy", American journal of psychotherapy, 33 (1), 1979, 17–31; PMID 464164. Klinička ispitivanja sugeriraju da su upravo strukturna obilježja snova ono što najbolje karakterizira aleksitimiju, više nego sposobnost da ih se sjetimo.
Neki aleksitimični pojedinci mogu predstavljati kontradikciju navedenim karakteristikama jer mogu iskusiti hroničnu disforiju ili manifestirati ispade plača ili bijesa.Nemiah et al. (1970), str. 432–433.Krystal (1988), str. 246; McDougall (1985), str. 169–170.Taylor (1997), str. 29, 246–247. Međutim, ispitivanje obično otkriva da su oni prilično nesposobni opisati svoje osjećaje ili budu zbunjeni pitanjima koja se odnose na specifičnost osjećaja.
Po mišljenju Henryja Krystala, pojedinci koji pate od aleksitimije razmišljaju operativno i mogu izgledati superprilagođeni za stvarnost. U psihoterapiji, međutim, kognitivna uznemirenost postaje očita jer su pacijenti skloni tome da prepričaju trivijalne, hronološki poredane akcije, reakcije i događaje iz svakodnevnog života s monotonim detaljima.Krystal (1988) str. 246–247.C. J. Nemiah, "Alexithymia and Psychosomatic Illness", Journal of Continuing Education, 39, 1978, 25–37. Općenito, tim osobama nedostaje imaginacije, intuicije, empatije i fantazije za ispunjenje nagona, naročito u odnosu na predmete. Umjesto toga izgledaju orijentirani prema stvarima i čak tretiraju sebe kao robote. Ti problemi ozbiljno ograničavaju njihovu reakciju na psihoanalitičku psihoterapiju; psihosomatske bolesti ili zloupotreba droga često se pogoršaju ako oni uđu u program psihoterapije.Taylor (1997), str. 29.
Česta zabluda o aleksitimiji jest da su "zaražene" osobe potpuno nesposobne verbalno izraziti emocije i da čak mogu ne uspjeti prepoznati da ih doživljavaju. Čak i prije kovanja termina Sifneos je primijetio (1967) da su pacijenti često spominjali stvari kao što su tjeskoba ili depresija. Razlikovni faktor bila je njihova nemogućnost da odu dalje od uobičajenih ograničenih pridjeva kao što su "sretan" ili "nesretan" kad opisuju ta osjećanja.P. E. Sifneos, "Clinical Observations on some patients suffering from a variety of psychosomatic diseases", Acta Medicina Psychosomatica, 7, 1967, 1–10. Ključna stvar jest da aleksitimičari imaju vrlo slabo izdiferencirane osjećaje, što ograničava njihovu mogućnost da ih razlikuju i opišu drugima. To doprinosi osjećaju emocionalnog odmaka od sebe i otežanosti povezivanja s drugima, što aleksitimiju čini negativno povezanom sa zadovoljstvom životom čak i kada su depresija i drugi zbunjujući faktori pod kontrolom.A. K. Mattila, O. Poutanen, A. M. Koivisto, R. K. R. Salokangas, M. Joukamaa, "Alexithymia and Life Satisfaction in Primary Healthcare Patients", Psychosomatics, 48, decembar 2007, 523-529.
Pitanja vezana za međuljudske odnose Po mišljenju Vanheulea, Desmeta i Megancka (2006), aleksitimija stvara međuljudske probleme jer te osobe izbjegavaju bliske emotivne veze, ili, kad zaista formiraju vezu s drugima, skloni su se u njoj postaviti ili kao zavisni ili dominantni ili bezlični član, "tako da veza ostane površna"S. Vanheule, M. Desmet, R. Meganck, S. Bogaerts (), "Alexithymia and interpersonal problems", Journal of clinical psychology, 63 (1), 2007, 109–117; doi:10.1002/jclp.20324; PMID 17016830. O neodgovarajućoj "diferencijaciji" između sebe i ostalih kod aleksitimičara pisali su Blaustein i Tuber (1998) te Taylor i drugi (1997).J. P. Blaustein, S. B. Tuber, "Knowing the Unspeakeable", Bulletin of the Menninger Clinic, 62, 1998, 351–365; Taylor (1997), str. 26-46.
U jednoj studiji velika grupa aleksitimičara popunila je 64-eročlani Inventar međuljudskih problema (IIP-64), iz kojeg je izvučen zaključak da su "dva međuljudska problema znatno i čvrsto povezana s aleksitimijom: hladno / distancirano te nesamopouzdano društveno funkcioniranje. Sve ostale stvari iz IIP-64 nemaju znatne veze s aleksitimijom."
Sifneos je istraživao i haotične međuljudske odnose.Sifneos PE (1996). "Alexithymia: past and present". The American journal of psychiatry 153 (7 Suppl): 137–42. PMID 8659637. Zbog inherentnih teškoća u identificiranju i opisivanju vlastitih i tuđih emocionalnih stanja, aleksitimija negativno utječe na zadovoljstvo u vezi kod parova.Yelsma P, Marrow S (2003). "An Examination of Couples' Difficulties With Emotional Expressiveness and Their Marital Satisfaction". Journal of Family Communication 3 (1): 41–62. doi:10.1207/S15327698JFC0301_03.
Jedna studija iz 2008. pokazala je da je aleksitimija u suodnosu s umanjenim razumijevanjem i pokazivanjem naklonosti u vezi i da ta umanjenost doprinosi slabijem mentalnom zdravlju, slabijem osjećaju blagostanja u vezi i nižem kvalitetu veze.Colin Hesse & Kory Floyd: Affectionate experience mediates the effects of alexithymia on mental health and interpersonal relationships, Journal of Social and Personal Relationships, Vol. 25, No. 5, 793-810 (2008) DOI: 10.1177/0265407508096696
Neki pojedinci koji rade za organizacije u kojima je kontroliranje emocija norma mogu pokazati ponašanje nalik aleksitimiji, a da ne budu aleksitimični. S vremenom, međutim, nedostatak samoizražavanja postaje dio njihovog svakodnevnog života i na kraju završe tako što izgube originalni vlastiti identitet.Manfred F.R. Kets de Vries (2001) "Struggling with the Demon: Perspectives on Individual and Organizational Irrationality"
U tjelesnoj ili duševnoj bolesti Aleksitimija se često događa zajedno s drugim poremećajima, s reprezentativnim omjerom od 85% slučajeva iz spektra autističnih poremećaja,Hill E, Berthoz S, Frith U (2004). "Brief report: cognitive processing of own emotions in individuals with autistic spectrum disorder and in their relatives". Journal of Autism and Developmental Disorders 34 (2): 229–235. doi:10.1023/B:JADD.0000022613.41399.14. PMID 15162941. 40% kod PTSP-a,Shipko S, Alvarez WA, Noviello N (1983). "Towards a teleological model of alexithymia: alexithymia and post-traumatic stress disorder". Psychotherapy and psychosomatics 39 (2): 122–6. PMID 6878595. 63% kod neurotične anoreksije, 56% kod bulimije,Cochrane CE, Brewerton TD, Wilson DB, Hodges EL (1993). "Alexithymia in the eating disorders". The International journal of eating disorders 14 (2): 219–22. doi:10.1002/1098-108X(199309)14:2<219::AID-EAT2260140212>3.0.CO;2-G. PMID 8401555. 45% kod većeg depresivnog poremećaja, 34% kod paničnog poremećajaCox BJ, Swinson RP, Shulman ID, Bourdeau D (1995). "Alexithymia in panic disorder and social phobia". Comprehensive psychiatry 36 (3): 195–8. doi:10.1016/0010-440X(95)90081-6. PMID 7648842. i 50% kod ovisnika.Taylor GJ, Parker JD, Bagby RM (1990). "A preliminary investigation of alexithymia in men with psychoactive substance dependence". The American journal of psychiatry 147 (9): 1228–30. PMID 2386256.