mini|desno|Položaj Las Vegasa Las Vegas je najmnogoljudniji grad Nevade, sjedište okruga Clark i svjetski poznato odredište za kocku i kupovinu, a poznat je i po vrhunskim restoranima. Grad, koji sebe naziva svjetskom prijestonicom zabave, čuven je po broju kasina i svih pratećih stvari. Sve je popularniji i kao odredište za penzionere i za porodični život, a na listi najvećih američkih gradova (po broju stanovnika) nalazi se na 30. mjestu sa 583.756 stanovnika (podatak iz 2010), a sa širom okolinom ima ih ukupno 1.951.269 (2010).
Osnovan 1905, Las Vegas je službeno postao grad 1911. S rastom koji je uslijedio, Las Vegas je krajem stoljeća bio najmnogoljudniji američki grad koji je osnovan u 20. stoljeću (u 19. stoljeću to je bio Chicago). Tolerancija grada prema raznim vrstama i oblicima zabave za odrasle donijela mu je nadimak Sin City (Grad grijeha) i učinila ga popularnim odredištem za filmske i TV-projekte (jedan od primjera je krimi-serija CSI: Las Vegas, a ima ih još). S druge strane, Las Vegas ima najveći broj crkava po glavi stanovnika od svih većih američkih gradova.
mini|desno|400px|Las Vegas Strip noću Samo ime Las Vegas često se primjenjuje na tzv. neuključeno zemljište (pravni termin koji označava zemljište koje ne pripada nijednoj općini i koje ne podliježe porezima) koje okružuje grad, naročito na turističko-ugostiteljske objekte na Las Vegas Stripu i u blizini njega (Strip je 6,4 km dug dio Bulevara Las Vegas koji se većim dijelom nalazi u neuključenim općinama Paradise i Winchester, dok se jedan manji dio preklapa s Las Vegasom i neuključenom općinom Enterprise).
Historija
mini|lijevo|300px|Južni Pajuti iz ogranka lasvegaskih Moapa Pajuta s tradicionalnim korpastim kapama i pajutskom naprtnjačom za dijete Prvi zabilježeni dolazak u lasvegasku dolinu od strane ljudi evropskog porijekla bio je onaj Raphaela Rivere 1829. godine. Ime gradu dali su Španci u pratnji Antonia Armija (nom. Armijo, čit. Armiho), koji su se koristili lokalnim izvorima kad su prolazili tzv. Starim španskim putem na putu prema sjeveru i zapadu iz Texasa. 1800-ih godina, u okolini Las Vegasa bilo je arteških izvora koji su vodom "hranili" široke zelene površine, tj. poljane (na španskom vegas), odakle dolazi ime Las Vegas.
John C. Frémont putovao je u ovu dolinu 3. maja 1844. dok je ona još pripadala Meksiku. On je bio vođa grupe naučnika, izviđača (skauta) i posmatrača u okviru Inženjerijskog korpusa Armije SAD-a. Nakon što je Meksiko predao SAD-u većinu današnjeg zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a (to se desilo 1848), 10. maja 1855. Brigham Young poslao je 30 misionara pod vodstvom Williama Bringhursta u područje Las Vegasa s namjerom da se Pajuti (lokalno indijansko pleme) preobrate na mormonizam. Blizu današnjeg centra grada bila je sagrađena tvrđava koja je služila kao svratište ljudima koji su putovali "Mormonskim koridorom" između Salt Lake Cityja i za jedno kraće vrijeme uspješne svetačke kolonije u San Bernardinu, California. Ipak, mormoni su napustili Vegas 1857. Las Vegas je osnovan kao željeznički grad 15. maja 1905. kada su 44.5 ha zemlje (u današnjem centru grada) u vlasništvu jedne željezničke kompanije prodana na aukciji. Las Vegas je pripadao Lincoln Countyju do 1909. kad postaje dio novoosnovanog Clark Countyja (koji je dobio ime po senatoru iz Montane Williamu A. Clarku, jednom od direktora navedene kompanije). Katolička Crkva sv. Ivane Orleanske blizu 4. ulice i ulice Bridger osnovana je 1910. Las Vegas je postao uključeni grad 16. marta 1911, a Peter Buol bio je prvi gradonačelnik.
Las Vegas je počeo kao svratište za pionirske putnike na zapad i postao popularni željeznički grad na početku 20. stoljeća. Bio je mjesto odakle su se rude iz okolnih rudnika otpremale u ostatak zemlje. Nakon procvata željeznice Las Vegas je malo izgubio na važnosti, ali je završetak izgradnje čuvene Hooverove brane 1935. rezultirao porastom u stanovništvu, kao i u turističkom aspektu. Ta brana, koja se nalazi 48 km jugoistočno od grada, također je napravila jezero Mead, najveće američko vještačko jezero i rezervoar vode. Danas se turistima nudi odlazak u manje poznate dijelove brane. Legalizacija kockanja 1931. dovela je do pojave kasino-hotelâ, po kojima je Las Vegas čuven. Najveći razvoj desio se 1940-ih godina. Uspjeh prvih kasino-biznisa u gradu povezan je s organiziranim kriminalom. Većinom originalnih velikih kasina upravljali su ili su ih barem osnovali vodeći mafijaši Benjamin "Bugsy" Siegel, Meyer Lansky te još neki drugi. Brzi rast ovog kockarskog carstva desio se i zahvaljujući propadanju drugih većih kockarskih centara 50-ih godina, kao što su Galveston (Texas) ili Hot Spring (Arkansas).
Dolaskom poznatog biznismena Howarda Hughesa krajem 1960-ih, koji je kupio mnoge kasino-hotele, kao i pojavom radijskih i TV-stanica u gradu, legitimne korporacije također su počele kupovati kasina, a federalne vlasti istjerale su mafiju iz grada tokom nekoliko idućih godina. Konstantnu turističku "dolarsku struju" od kasina i hotela uvećao je novi izvor saveznog novca. Taj novac stizao je od osnivanja onog što je danas Avijatičarska baza Nellis. Priliv vojnog osoblja i lovaca na poslove u kasinima pomogao je nastanku buma u građevinarstvu i izgradnji, koji se danas ipak malo smanjio.
Iako je Macau prestigao Las Vegas po prihodima od kockanja, ipak ovo područje ostaje jedno od vodećih svjetskih odredišta za zabavu.http://www.nytimes.com/2008/01/18/business/worldbusiness/18gamble.html?scp=3&sq=macao&st=nyt Dana 1. oktobra 2017. desio se oružani napad tokom festivala country muzike koji se održavao u Las Vegasu, prilikom kojeg je preko 60 osoba ubijeno a 527 teže i lakše povrijeđeno. Napadač je identificiran kao 64-godišnji Stephen Craig Paddock iz grada Mequitea. Bio je to oružani napad sa najviše žrtava u američkoj historiji do sada.
Geografija i klima
Las Vegas je smješten u bezvodnoj pustinjskoj oblasti u okrugu Clark. Okruženjem dominira pustinjska vegetacija, a ima i divljih životinja. U ovom području znaju se desiti iznenadne bujice i poplave. Omogućavanje prirasta u broju stanovništva bio je glavni razlog za povećanje kapaciteta gradskog sistema za odvod otpadnih voda. Širenje tog sistema finansirano je iz fonda Američke agencije za zaštitu okoline (USEPA) koja je 2008. dodijelila grant za programe analiziranja i prognoziranja širenja grada i njegovog utjecaja na okolinu do 2019. godine.
Grad je u bezvodnom bazenu, okružen suhim planinama, a nadmorska visina mu je oko 620 m. Na zapadu se nalaze Spring planine. Većina krajolika je stjenovita i puna prašine. U samom gradu, međutim, ima puno travnjaka, drveća i ostalih zelenih površina. Zbog problema s izvorima vode, trenutno postoji pokret koji podupire uređivanje okoline i vrtova na način da se smanji ili eliminira potreba za dodatnom vodom iz sistema navodnjavanja (tzv. xeriscaping ili xerogardening, inače grčko-engleska kovanica). Prema Američkom uredu za popis, površina grada iznosi 340.26 km2, od čega je 340 kopno, a samo 0.26 (0.04%) voda.
Klima
mini|desno|250px|Pustinjski pejzaž u okolini Las Vegasa Klima Las Vegasa je suha, pustinjska klima (oznaka BWh po Koppenovoj klasifikaciji), tipična za pustinju Mojave u kojoj se grad nalazi. Grad uživa u sunčanim periodima i ima preko 300 sunčanih dana i preko 3.800 sunčanih sati godišnje, sa 110 mm padavina (Las Vegas ima prosjek od 29 kišnih dana u godini, većinom tokom zime, ali nije neobična pojava u bilo koje doba godine).
Ljeto je izuzetno vruće i uglavnom suho, s prosječnom maksimalnom dnevnom temperaturom od 34 do 40 °C i minimalnom noćnom od 21–26 °C. U prosjeku su 133 dana godišnje toplija od 32 °C, a 72 od 38 °C, s tim da većina dana u julu i augustu premašuje ove vrijednosti. Ipak, vlažnost zraka veoma je niska i često je ispod 10%.
mini|desno|250px|Snijeg u Las Vegasu 20. 12. 2008. Zime su kratkog vijeka i općenito blage, s dnevnim maksimumom od 16 i noćnim minimumom od 4 °C. Okolne planine skupljaju snijeg tokom zime, ali u samom gradu snijeg je rijetka pojava. Prije nekoliko godina snijeg je ipak pao u dolini. Temperatura se ponekad može spustiti i do nule, ali zimske noćne temperature rijetko se spuštaju ispod -1 °C.
Demografska struktura
Prema procjenama Američkog ureda za popis iz 2008, Las Vegas sa širom okolinom ima 1.865.746 stanovnika i regija je jedna od najbrže rastućih u SAD-u. Veliki broj novih stanovnika dolazi iz Kalifornije.
Prema istraživanjima American Community Surveya (ACS-a) u periodu od 2006-2008, rasni sastav stanovništva u Las Vegasu jeste sljedeći: bijelci - 70.8% (nehispanoamerički bijelci - 50,8%) crnci (Afroamerikanci) - 10,3% Indijanci - 0,6% Azijati - 5,5% Havajci ili drugi Polinežani - 0,5% Hispano- ili Latinoamerikanci (bilo koje rase) - 30% multirasni - 3,6% ostale rase - 8,8%
Prema popisu iz 2000, u gradu (bez okoline) bilo je 478.434 stanovnika, 176.750 domaćinstava i 117.538 porodica. Gustoća naseljenosti bila je 1.630,3 /km2. Rasni sastav bio je: 69,86% bijelaca, 10,36% Afroamerikanaca, 0,75% Indijanaca, 4,78% Azijata, 0,45% ljudi s pacifičkih otoka, 9,75% ljudi ostalih rasa i 4,05% multirasnih ljudi. Hispano- ili Latinoamerikanci (bilo koje rase) činili su 23,61% stanovništva.
Bilo je 176.750 domaćinstava, od kojih je 31,9% imalo dijete mlađe od 18 godina koje živi s roditeljima, 48,3% bili su vjenčani parovi koji žive zajedno, 12,2% bila su domaćinstva sa ženom na čelu, bez prisustva supruga, a 33,5% nije bilo u porodičnim odnosima. Četvrtinu svih domaćinstava činili su samci, a 7,5% imalo je nekoga iz rodbine starijeg od 65 godina ko živi sam.
Dobna struktura bila je sljedeća: mlađi od 18 godina - 25,9% od 18 do 24 - 8,8% od 25 do 44 - 32% od 45 do 64 - 21,7% 65 i stariji - 11,6%. Srednja ili prosječna starost iznosila je 34 godine. Na svakih 100 žena u prosjeku bila su 103,3 muškarca. Na svakih 100 žena od 18 i više godina dolazila su 102,5 muškarca.
Prosječni prihodi jednog domaćinstva iznosili su 53.000 $, a prihodi jedne porodice 58.465 $. Muškarci su imali prosječne prihode od 35.511 $, a žene 27.554 $. Prihod po glavi stanovnika u Las Vegasu bio je 22.060 $. Oko 6,6% porodica i 8,9% stanovništva bilo je ispod granice siromaštva, uključujući 5,4% mlađih od 18 i 6,3% starijih od 65 godina.
Las Vegas ima jednu od najvećih stopa samoubistava i razvoda u SAD-u. U novinama Las Vegas Sun 2008. godine objavljena je studija koja pokazuje da čak 40% stanovnika Las Vegasa ima manju vjerovatnoću da počine samoubistvo kad napuste Las Vegas, a za turiste i posjetioce stanje je obrnuto: vjerovatnoća da će oni počiniti samoubistvo kad su u Las Vegasu udvostručava se u odnosu na boravak u bilo kojem drugom gradu, pa i više od toga.http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VBF-4TPS79X-1&_user=10&_coverDate=12%2F31%2F2008&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_sort=d&_docanchor=&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=a53557e7bffffa5ef0192e9efb3afaa6http://pn.psychiatryonline.org/content/44/3/21.1.full Ta studija srušila je dugotrajne tabue u pogledu diskusija o samoubistvima u Las Vegasu. Što se tiče veće stope razvoda, ona se ne odnosi isključivo na stanovnike Las Vegasa - naime, u Nevadi je razvodni proces lakši nego u većini saveznih država, pa mnogi ljudi iz cijele zemlje dolaze u Nevadu da olakšaju i ubrzaju taj proces.
Iz sličnih razloga Las Vegas ima i jednu od najvećih stopa sklapanja brakova; mnoge dozvole za vjenčanja izdaju se ljudima koji ne dolaze iz ovog područja.
Ekonomija