mini|desno|200px|Naslovnica prvog izdanja Utopija je najpoznatije i najkontroverznije djelo Thomasa Morea, napisano 1516. godine (Puni naziv "De Optimo Reipublicae Statu deque Nova Insula Utopia"
U njemu pripovjedač Rafael Hitlodej (čije je ime aluzija na arhanđela Rafaela, pronosiioca istine, dok mu prezime na grčkom jeziku znači "onaj koji širi besmislice") opisuje društveno i političko uređenje imaginarne ostrvske zemlje "Utopije" (čije samo ime sadržava igru riječi: na grčkom dobro mjesto).
Opisujući idealnu državu, More je pribjegao književnoj vrsti romana prvenstveno kako bi slobodnije raspravio kontroverzna društvena i politička pitanja. More je detaljno opisao organizaciju idealne države, koju čine ukupno 54 grada; izvan gradova nalaze se poljoprivredna dobra. Broj je stanovnika ograničen.
Dane, u takvoj državi, svi provode jednako: radi se šest sati dnevno; ustaje se u 4 ujutro, a liježe u osam navečer. Teške i grube poslove obavljaju robovi koji dolaze iz redova prestupnika ili stranaca.
Slično kao u Platonovoj "Državi", i ovdje je naglašen značaj zajedničkog vlasništva. Privatnoga vlasništva nema, jer gdje postoji privatno vlasništvo tu nema poštovanja prema opštem dobru; prema tome, razlika u bogatstvu razjedinjuje zajednicu i kvari običaje. Ukidanjem privatnog vlasništva postigla bi se jednakost svih. Osim toga, gdje nema privatnog vlasništva, ni krađa nema smisla. U Utopiji novac ne postoji. Svi proizvodi ljudskog rada zajednički su i dijele se prema potrebama.
Vladari se biraju među najobrazovanijima. Utopija je ustrojena kao predstavnička demokracija. Predsjednik države se bira na doživotan mandat, putem posrednih izbora; u slučaju nedoličnog ponašanja može biti smijenjen. Vanjska politika svedena je na minimum; nema rata, osim odbrambenog.
Stanovnici Utopije su tolerantni prema različitim vjerskim praksama. Međutim, ateisti su diskriminirani: iako im je dopušteno da nesmetano zastupaju svoje stajalište ne uživaju status građana i ne mogu ući u vladu. naime, prema Moreu, ko ne vjeruje u Boga ili u zagrobni život bilo kakve vrste, taj ne priznaje nikakav autoritet ni načela izvan sebe samog pa se drugi nikada u njega ne mogu pouzdati.
Reference
Vanjski linkovi
The Open Utopia Kompletno izdanje (uključujući sva pisma i pohvale, kao i bilješke na marginama, koje su uključene u prva četiri izdanja 1516–1518) prevedeno 2012. Licencirano kao Creative Commons BY-SA i objavljeno u više elektronskih formata (HTML, PDF, TXT, ODF, EPUB i kao Social Book). English translation of Utopia by Gilbert Burnet u Project Gutenberg
Thomas More and his Utopia autor Karl Kautsky Andre Schuchardt: Freiheit und Knechtschaft. Die dystopische Utopia des Thomas Morus. Eine Kritik am besten Staat
Utopia –Slike su fotokopirane iz izdanja Utopije iz 1518. godine, iz zbirke Folger Shakespeare Library Utopia 2016, komemoracija 500. godišnjice knjige sa središtem u Londonu.
Kategorija:Društvo Kategorija:Književnost