Nahvioci su naseljeno mjesto u općini Čelić, Bosna i Hercegovina. Jedna je od 20 naselja i jedna od 11 mjesnih zajednica općine Čelić. Smješteno je u podnožju i dijelom na padinama planine Nišan u planinskom masivu Majevice, poznatom po svojim srednjovjekovnim stećcima u regiji.

Historija Današnje selo, koje se proteže na donji dio, Donja Mahala, i gornji dio, Gornja Mahala (kolokvijalno poznat kao Žabari), osnovali su dva brata iz Bude, tadašnji osmanlijski pašaluk. Prema lokalnoj predaji, stariji brat naselio je gornji dio, dok se mlađi nastanio u donjem dijelu sela. U mjesnoj zajednici postoje šume poput Usijela, Cerik, Prisadi, Sječa, Slanovi, Nišan, kao i polja poput Luke, Gajevi, Dolovi, Potoci, Usijela, Brijestovi, Brda, Doline. Kroz regiju prolazi nekoliko izvora pitke vode. Regionalni put R456 vodi iz sjevernog smjera od Miladića prema južnoj Šibošnici ka Tuzli ili Republici Srpskoj, duž rijeke Šibošnice, koja prolazi kroz glavni grad općine Čelić i predstavlja prirodnu granicu prema susjednom mjestu Šibošnica.

Tokom Drugog svjetskog rata, Nahvioci i okolna sela okupirale su fašističke hrvatske ustaške trupe. U to vrijeme, partizanski pokreti AVNOJ-a kretali su se iz pravca Brnjika preko Nahvioca prema Tuzli kako bi oslabili lokalne okupacione snage.

Raspad Jugoslavije doveo je do toga da su bosansko-srpske snage iz Bijeljine, zajedno s općinom Lopare, osnovale međunarodno nepriznatu SAO Semberija i Majevica. Prema ovom planu, Nahvioci su trebali biti nezakonito pripojeni Loparama od strane separatističkih snaga. Građani Nahvioca su, zajedno sa susjednim mjesnim zajednicama, demokratskim procesom, gdje je 99,9% učesnika glasalo za nezavisnu općinu pod vodstvom najvećeg grada u regiji, Čelića, očuvali jedinstvo unutar Republike Bosne i Hercegovine. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, selo su branile vladine snage 2. korpusa kroz PDO (Protivdiverzantski Odred) “Vjetrenik” Humci-Nahvioci. Zbog blizine linije fronta, selo je bilo direktno pogođeno borbenim dejstvima i pretrpjelo je značajna oštećenja. Pored toga, uz korito rijeke Šibošnice nalazilo se obližnje privremeno sklonište izgrađeno za raseljene osobe.

Budući da mjesna zajednica, za razliku od susjedne Šibošnice, ne leži neposredno na entitetskoj liniji prema susjednom entitetu Republici Srpskoj, selo je zadržalo svoj historijski izgled.

Selo (stanje 2023. godine) ima malu seosku trgovinu, autobusku stanicu, planinsku izletničku kuću, nekoliko grobalja, male parkove, kao i džamiju koja je oštećena tokom poslijednjeg rata, a kasnije obnovljena uz finansijsku podršku Saudijske Arabije.

Naselje Nahvioci se do rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995) u cjelini nalazilo u sastavu općine Lopare.

Stanovništvo

Reference

Vanjski linkovi

Zvanični sajt općine Čelić