mini|Infracrvena posmatranja mogu vidjeti objekte skrivene u vidljivoj svjetlosti, kao što je prikazani HUDF-JD2 . Ovo pokazuje kako je Spitzer IRAC kamera uspjela vidjeti izvan talasnih dužina Hubbleovih instrumenata.|lijevo|247x247piksel mini|Shematski prikaz Spitzera: Optika : 1 - sekundarno ogledalo; 3 - primarno ogledalo; 2 - vanjska ljuska; B Kriostat : 4 - instrumenti; 10 - rezervoar sa helijumom; C Servisni modul : 5 - štit servisnog modula; 6 - tragač zvijezda; 7 - baterije; 8 - antena visokog pojačanja; 9 - rezervoar dušika; D Solarni paneli mini|Sklop kriogenog teleskopa (CTA)|lijevo|260x260piksel lijevo|mini|Maglina Heliks, plava boja prikazuje infracrveno svjetlo od 3,6 do 4,5 mikrometara, zelena infracrveno svjetlo od 5,8 do 8 mikrometara, a crvena infracrveno svjetlo od 24 mikrometra.|220x220piksel lijevo|mini|190x190px|Galaksija Andromeda snimljena MIPS-om na 24 mikrometra. mini|Svemirski teleskop Spitzer|175x175piksel Teleskop Spitzer jeste bio infracrveni teleskop, što znači da je radio u infracrvenom dijelu spektra. Obični teleskopi rade u vidljivom dijelu spektra, i ne mogu vidjeti iza oblaka plina i prašine koji nam smetaju da vidimo dalje prema središtu naše galaksije, ili kroz neka druga za obične teleskope nevidljiva područja.
Teleskop za istraživanje u infracrvenom spektru mora biti smješten u Zemljinoj orbiti jer Zemljina atmosfera upija infracrveno zračenje, tako da bi bilo nemoguće sa Zemlje istraživati u infracrvenom dijelu spektra. mini|NGC 6514 M20 - Maglica Trifid – Jedna od slika dobijenih Spitzerom|308x308piksel
Sistem Infracrveni dio spektra je onaj dio koji mi osjećamo kao toplotu, pa teleskop Spitzer mora biti ohlađen na temperaturu blizu apsolutne nule.
Kako je temperatura svemira bliska apsolutnoj nuli ali ipak malo viša, teleskop se koristi novim načinom rashlađivanja. On se hladi sa 360 litara tekućeg helija. S takvom količinom helija bi se mogao hladiti 5 godina.
Teleskop od 850 mm omogućava pogled u dubine svemira, a ima i tri instrumenta visoke osjetljivosti hlađena također tekućim helijem.
Lansiranje
Lansiran je uz pomoć rakete Delta II 25. augusta 2003. Lansiran je sa Cape Canaverala sa Floride sa 4 mjeseca zakašnjenja.
Početak misije
Prije nego mu je počela misija, Spitzer (SIRTF) je prošao kroz probni period od 90 dana. U tom periodu je bila isprobana sva oprema na teleskopu i napokon početkom 2004. godine je počela misija i objavljene su prve slike napravljene ovim teleskopom. Kraj misije Teleskop je prestao sa svojom misijom 30. januara 2020. Reference
Vanjski linkovi
http://www.spitzer.caltech.edu/ http://www.spitzer.caltech.edu/about/index.shtml http://ssc.spitzer.caltech.edu/
Kategorija:Svemirski teleskopi Kategorija:NASA