mini|lijevo|250px|Područje Baskije i rasprostranjenost baskijskog jezika Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jezika u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija u regiji koja se prostire na najzapadnijim Pirenejima u susjednim dijelovima sjeverne Španije i jugozapadne Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. stoljeća. Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i šest dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju političke granice.
Domaći govornici žive u susjednom području koje uključuje dijelove četiri španske provincije i tri "drevne provincije" u Francuskoj. Gipuzkoa, veći dio Biskaje, nekoliko općina u Álavi i sjeverno područje Navarre činili su jezgro preostalog područja baskijskog govornog područja prije nego što su 1980-ih uvedene mjere za jačanje baskijskog tečnog jezika. Nasuprot tome, veći dio Álave, najzapadnijeg dijela Biskaje, te centralne i južne Navare, pretežno su naseljeni izvornim govornicima španskog, bilo zato što je baskijski tokom stoljeća zamijenjen španskim (kao u većini Álave i centralne Navare) ili možda zato što se tamo nikada nije govorilo (kao u dijelovima Enkarterrija i jugoistočne Navare).
U frankističkoj Španiji na upotrebu baskijskog jezika uticala je represivna politika vlade. U Baskiji, "frankistička represija nije bila samo politička, već i jezička i kulturna."Santiago de Pablo, "Lengua e identidad nacional en el País Vasco: Del franquismo a la democracia". In 'Le discours sur les langues d'Espagne : Edition français-espagnol', Christian Lagarde ed, Perpignan: Presses Universitaires de Perpignan, 2009, str. 53-64, str. 53 Frankov režim je potisnuo baskijski iz zvaničnog govora, obrazovanja i izdavaštva,See Jose Carlos Herreras, Actas XVI Congreso AIH. José Carlos HERRERAS. Políticas de normalización lingüística en la España democrática", 2007, str. 2. Reproduced in https://cvc.cervantes.es/literatura/aih/pdf/16/aih_16_2_021.pdf čime je postalo nezakonito registrovanje novorođenih beba pod baskijskim imenima,vidi "Articulo 1, Orden Ministerial Sobre el Registro Civil, 18 de mayo de 1938". Reproduced in Jordi Busquets, "Casi Tres Siglos de Imposicion", 'El Pais' online, 29. 4. 2001. https://elpais.com/diario/2001/04/29/cultura/988495201_850215.html. i čak su zahtijevali da se uklone gravure nadgrobnih spomenika na baskijskom jeziku.See Communicacion No. 2486, Negociado 4, Excelentisimo Gobierno Civil de Vizcaya, 27 Octubre de 1949". A letter of acknowledgement from the archive of the Alcaldia de Guernica y Lumo, 2 November 2941, is reproduced in https://radiorecuperandomemoria.com/2017/05/31/la-prohibicion-del-euskera-en-el-franquismo/ U nekim provincijama javna upotreba baskijskog jezika bila je potisnuta, a ljudi su kažnjeni jer su ga govorili.See for example the letter from the Military Commander of Las Arenas, Biscay, dated 21 October 1938, acknowledging a fine for the public use of a Basque first name on the streets of Las Arenas, reproduced in https://radiorecuperandomemoria.com/2017/05/31/la-prohibicion-del-euskera-en-el-franquismo/ Javna upotreba baskijskog jezika izazivala je nepovjerenje od strane pristalica režima, što se često smatralo znakom antifrankizma ili separatizma. Počevši od 1960-ih i kasnije, trend se preokrenuo te su obrazovanje i izdavaštvo na baskijskom počeli cvjetati. Kao dio ovog procesa, Euskaltzaindia je krajem 1960-ih razvila standardizirani oblik baskijskog jezika, nazvan Euskara Batua.
Osim standardizirane verzije, pet historijskih baskijskih dijalekata su biskajski, gipuskoanski i gornjonavarski u Španiji i navarsko-lapurdijski i suletinski u Francuskoj. Imena preuzimaju iz historijskih baskijskih provincija, ali granice dijalekata nisu u skladu s granicama provincija. Euskara Batua stvorena je kako bi se baskijski jezik mogao koristiti – i kako bi ga lahko razumjeli svi govornici baskijskog – u formalnim situacijama (obrazovanje, masovni mediji, književnost), a to je njegova glavna upotreba danas. I u Španiji i u Francuskoj upotreba baskijskog jezika za obrazovanje varira od regije do regije i od škole do škole.
Baskijski je jedini preživjeli izolirani jezik u Evropi. Trenutni uobičajeni naučni stav o porijeklu Baska i njihovog jezika jest da su se rani oblici baskijskog jezika razvili prije dolaska indoevropskih jezika na to područje, odnosno prije dolaska keltskih i romanskih jezika, od kojih potonji danas geografski okružuju baskijsko govorno područje. Tipološki, s aglutinativnom morfologijom i poretkom ergativ–apsolutiv, gramatika baskijskog jezika ostaje znatno drugačija od one standardnih prosječnih evropskih jezika. Ipak, baskijski je do 40 posto vokabulara posudio iz romanskih jezika, a za baskijsku abecedu koristi se latinica.
Porijeklo imena jezika U baskijskom jeziku koristi se naziv euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski je uglavnom nazivan basque, a moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque - vode porijeklo od iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi ουασκωνους (ouaskōnous). Termin vascuence izveden je od latinskog vasconĭce, a koristio se u dokumentima nastalim u 14. vijeku.
Službeni status Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj zajednici Baskiji i dijela oblasti Navarre. U Španiji je danas priznat kao manjinski jezik, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao je velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.
Historija
Dijalekti
Strane riječi
Osnovne fraze Bai – Da Ez – Ne Kaixo! – Zdravo! Agur! / Aio! – Doviđenja! Ikusi arte! – Vidimo se! Eskerrik asko! – Hvala! Egun on – Dobro jutro, dobar dan Egun on, bai – Odzdrav na Egun on Arratsalde on – Dobro veče Gabon – Laku noć Mesedez – Molim Barkatu – Izvini te (ako želimo nešto pitati) Barkatu – Izvinjavam se Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao "čuj!" u razgovornom bosanskom jeziku) Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu? Kafe ebakia nahi nuke – Mogu li dobiti macchiato? Kafesnea nahi nuke – Mogu li dobiti café latte? Garagardoa nahi nuke – Mogu li dobiti pivo? Komunak – Toalet Non dago komuna? – Gdje je toalet? Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica? Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica? Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel? Zorionak – Sretan praznik! Zer moduz? – Kako si?
Brojevi Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja 20, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima, npr, čečenski jezik. Ovaj sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 + 10 = 90). Na američkom kontinentu ovakav brojni sistem koristile su Maje. 1 – bat 2 – bi 3 – hiru 4 – lau 5 – bost 6 – sei 7 – zazpi 8 – zortzi 9 – bederatzi 10 – hamar 11 – hamaika 12 – hamabi 13 – hamahiru 14 – hamalau 15 – hamabost 16 – hamasei 17 – hamazazpi 18 – hemezortzi 19 – hemeretzi 20 – hogei 21 – hogeita bat 22 – hogeita bi 23 – hogeita hiru 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = 20 i 10 = 20 + 10) 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = 20 i 11 = 20 + 11) 40 – berrogei (ber-hogei = 2 puta 20 = 2 × 20) 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = 2 puta 20 i 10 = 2 × 20 + 10) 60 – hirurogei (hirur-hogei = 3 puta 20 = 3 × 20) 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = 3 puta 20 i 10 = 3 × 20 + 10) 80 – laurogei (laur-hogei = 4 puta 20 = 4 × 20) 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = 4 puta 20 i 10 = 4 × 20 + 10) 100 – ehun 200 – berrehun 300 – hirurehun 1000 – mila 2000 – bi mila 1 000 000 – milioi bat erdi - pola gutxiago - manje gehiago – više
Također pogledajte Baski
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt Kraljevske akademije baskijskog jezika Pregled tehnoloških alata za baskijski jezik
Kategorija:Jezici u Španiji Kategorija:Jezici u Francuskoj Kategorija:Aglutinativni jezici