Podgorica (ćirilicom: Подгорица) glavni je i najveći grad Crne Gore, naseljeno mjesto te službeni grad s gradskom općinom Golubovci u svom sastavu.

Geografija Smještena je u centralnom dijelu doline Мorače, odnosno u sjevernom dijelu prostrane Zetske ravnice. Prvobitni grad podignut je pod Goricom, po čemu je dobio ime.

Historija Antička preteča današnje Podgorice bio je rimski Birziminium. U srednjem vijeku Slaveni su ga nazvali Ribnica. Godine 1326. mjesto dobija ime Podgorica. Otad je u sastavu zemalja Nemanjića, Balšića, despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića, a od 1478. potpada pod osmansku vlast da bi 1878. odlukama s Berlinskog kongresa ušao u sastav Crne Gore.

U toku Prvog svjetskog rata od 1916. do 1918. grad je bio pod austro-ugarskom okupacijom, kao i ostatak Crne Gore. Godine 1918. ulazi u sastav Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevine Jugoslavije). Između dva svjetska rata Podgorica je imala približno 15.000 stanovnika, ali je nakon Drugog svjetskog rata brojka svedena na manje od 5.000 jer je grad stradao kao malo koji u Evropi, bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom.

Poslije Drugog svjetskog rata i uspostavljanja Narodne, a zatim Socijalističke republike Crne Gore u okvirima poslijeratne Jugoslavije Podgorica postaje njen glavni grad zamijenivši ranije Cetinje, a 1946. godine mijenja ime u Titograd i doživljava ubrzani ekonomski razvoj.

Savremena Podgorica nastaje na veoma povoljnom raskršću puteva u Zetskoj ravnici (Skadarskoj potolini), kod ušća Ribnice u Moraču, pokraj željezničke pruge Beograd–Bar. Nedaleko od Podgorice jest Skadarsko jezero, a nakon završetka tunela Sozina Jadransko more udaljeno je samo pola sata vožnje. Savremeno oblikovani grad solitera presijecaju široke ulice i bulevari s obje strane Morače, hoteli, sportski stadion i dvorane. U Podgorici su najvažnije nacionalne institucije: Univerzitet Crne Gore, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozorište, Radiotelevizija Crne Gore, aerodrom u Golubovcima te brojne druge, koje su mahom nastale tokom godina socijalističke Jugoslavije. Diplomatska predstavništva u gradu imaju Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Slovenija, Italija i druge zemlje. Glavna gradska ulica jest Ulica Slobode, koja je i gradski korzo, dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima.

Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz Drugog svjetskog rata. Iz osmanskog perioda sačuvana je Sahat-kula iz 18. stoljeća, dvije od nekadašnjih šest džamija (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih, koje sačinjavaju Staru varoš. Iz perioda Kraljevine Crne Gore najvažniji je dvorac kralja Nikole u parku Kruševac, danas Centar za savremenu umjetnost.

Glavno obilježje grada dugo su bile socrealističke građevine i blokovi zgrada no dosta se toga promijenilo tokom posljednjih godina kada je sagrađen čitav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Morače, a 13. jula 2005. pušten je u promet novi, najveći most na Morači, Milenijum, koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.

Podgorica je jedan od najtoplijih gradova na Balkanu i pod znatnim je klimatskim utjecajima s Jadranskog mora. Srednja godišnja temperatura iznosi 15,8°C. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1586 mm.

Stanovništvo

Na popisu stanovništva 2011. Grad Podgorica imao je 174.515 stanovnika, i to na užem gradskom području 158.284, a u gradskoj općini Golubovci 16.231. Od toga, u samom naselju Podgorica živjelo je 150.977 stanovnika.

Grad Podgorica Broj stanovnika po popisimaKnjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2003. 2011. 40.519 46.919 62.183 86.689 119.213 138.542 159.073 174.515 Napomena: Nastao iz stare općine Podgorica. U 2018. smanjen za izdvojeni dio područja od kojeg je nastala općina Tuzi u kojoj su sadržani podaci od 1948. do 2011.

Podgorica (naseljeno mjesto) Broj stanovnika po popisima 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2003 2011 14.369 19.868 35.054 61.727 96.074 117.875 136.473 150.977

Napomena: Od 1946. do 1992. iskazivano pod imenom Titograd. Ranije povećano za naselja Jovan Tomašević, Momišići i Zagorič koja su ukinuta. U 1981. povećano za naselja Dajbabe, Doljani (ranije povećano za naselja Peuta i Zlatica koja su ukinuta), Donja Gorica, Gornja Gorica, Masline, Rogami i Tološi koja su ukinuta.

Popis 2011.

Narodnost 2011Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne GoreCrnogorci90.970 (60,25%)Srbi36.207 (23,98%)Romi3.864 (2,55%)Muslimani3.393 (2,24%)Bošnjaci2.630 (1,74%)Albanci1.477 (0,97%)Crnogorci–Srbi703 (0,46%)Egipćani679 (0,44%)Hrvati614 (0,40%)Srbi–Crnogorci551 (0,36%)Makedonci312 (0,20%)Jugoslaveni268 (0,17%)Rusi121 (0,08%)Slovenci111 (0,07%)Bosanci91 (0,06%)Goranci85 (0,05%)Mađari72 (0,04%)Crnogorci–Muslimani55 (0,03%)Muslimani–Crnogorci40 (0,02%)Bošnjaci–Muslimani26 (0,01%)Italijani22 (0,01%)Muslimani–Bošnjaci21 (0,01%)Turci6 (0,00%)NijemciZOstalo1.087 (0,71%)Regionalna pripadnost251 (0,16%)Ne želi da se izjasni7.292 (4,82%)ukupno150.977

Jezik 2011Crnogorski67.092 (44,43%)Srpski63.837 (42,28%)Srpskohrvatski3.718 (2,46%)Romski3.324 (2,20%)Albanski2.474 (1,63%)Maternji1.116 (0,73%)Bosanski861 (0,57%)Bošnjački294 (0,19%)Hrvatski240 (0,15%)Srpsko–Crnogorski188 (0,12%)Makedonski171 (0,11%)Ruski129 (0,08%)Crnogorsko–Srpski107 (0,07%)Engleski50 (0,03%)Mađarski49 (0,03%)Rumunski45 (0,02%)Hrvatsko–Srpski42 (0,02%)Slovenski40 (0,02%)Njemački32 (0,02%)Ostali806 (0,53%)Regionalni jezici93 (0,06%)Ne želi da se izjasni6.269 (4,15%)ukupno150.977

Vjera 2011Pravoslavna122.969 (81,44%)Islamska14.962 (9,91%)Katolička2.735 (1,81%)Kršćani530 (0,35%)Adventist248 (0,16%)Agnostik222 (0,14%)Jehovini svjedoci83 (0,05%)Protestant67 (0,04%)Budisti47 (0,03%)Ostale vjeroispovijesti1.668 (1,10%)Ateista3.554 (2,35%)Ne želi da se izjasni3.892 (2,57%)ukupno150.977

Napomena: Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.

Raniji popisi

Podgorica 1991 2003Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9

Vjera 1991Pravoslavna95.246 (80,80%)Islamska8.747 (7,42%)Katolička2.652 (2,24%)Protestantska237 (0,20%)Judaistička24 (0,02%)Proorijentalni kultovi21 (0,01%)Ostale vjeroispovijesti999 (0,84%)Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti58 (0,04%)Nije vjernik3.385 (2,87%)Nepoznato6.506 (5,51%)ukupno117.875

Sport

OFK "Titograd", nogometni klub

Galerija

Također pogledajte

gradska općina Golubovci Zastava Podgorice Spisak općina u Crnoj Gori

Reference

Vanjski linkovi

Kategorija:Glavni gradovi evropskih država Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori