Združena braća () jest 10-dijelna mini serija iz 2001. o Drugom svjetskom ratu, zasnovana na istoimenoj knjizi koju je napisao historičar i biograf Stephen E. Ambrose. Izvršni filmski producenti su Steven Spielberg i Tom Hanks, koji su ranije sarađivali u filmu slične tematike Spašavanje vojnika Ryana (1998)."Band of Brothers", BBC.co.uk. Epizode su prvo prikazane na HBO-u, a još uvijek se često prikazuju na TV-mrežama širom svijeta.Elizabeth Snead, "Tom Hanks Jumps on Bandwagon" , TV Guide, 22. 6. 2001.
Radnja serije prati iskustva "Lahke čete" 2. bataljona 506. padobranske pješadijske regimente dodijeljene 101. zračno-desantnoj diviziji Armije SAD-a. Serija pokriva četinu osnovnu obuku u kampu Toccoa (Georgia), američki padobranski desant u Normandiji, Operaciju "Market Garden", bitku za Bastogne te dalje prema kraju rata, uključujući i zauzimanje "Orlovog gnijezda".
Prikazani događaji zasnovani su na Ambroseovim istraživanjima i zabilježenim intervjuima s veteranima Lahke čete. U epizodama je korišteno dosta umjetničke slobode, uz nekoliko razlika između zabilježene historije i filmske verzije.Biggest Brother: The Life of Dick Winters.Parachute Infantry, autobiografija Davida Kenyona WebsteraDetaljna diskusija Marka Bandoa o historijskoj tačnosti serije Svi likovi zasnovani su na stvarnim članovima Lahke čete; neki od njih mogu se vidjeti u snimljenim intervjuima u uvodu svake epizode (međutim, njihova imena otkrivaju se tek na samom kraju čitave serije).
Naziv knjige i serije dolazi iz čuvenog Govora za dan sv. Krispina, koji drži Henrik V prije bitke kod Azincourta u istoimenoj Shakespeareovoj drami (4. čin, 3. scena). Odlomak iz ovog govora citiran je na prvoj stranici knjige, a također ga citira Carwood Lipton u posljednjoj epizodi serije.
Razvoj Za razvoj serije najviše zasluga imaju Tom Hanks i Erik Jendresen. Oni su mjesecima radili na detaljima radnje i pojedinačnim epizodama.Lawrie Mifflin, "TV Notes; World War II, The Mini-Series", The New York Times, 7. 6. 2001. Spielbergova uloga najvećim se dijelom sastojala u završnom pregledu serije te korištenju Spašavanja vojnika Ryana (u kojem su on i Hanks prethodno sarađivali) kao podloge za seriju.Kristin Hohenadel, "Television/Radio; Learning How the Private Ryans Felt and Fought", New York Times, 17. 12. 2000. Izjave veterana Lahke čete, poput Donalda Malarkeya, kasnije su korištene u produkciji kako bi se dodalo što je više moguće detalja.
Radnja
Združena braća detaljno prati (ponekad preuveličano, a ponekad sažeto) stvarne pothvate Lahke čete tokom Drugog svjetskog rata kroz 10 epizoda, počevši od padobranske obuke u kampu Toccoa pa sve do kapitulacije Njemačke. U prvom su planu iskustva majora Richarda Wintersa kroz koja prolazi dok pokušava svoju četu održati sigurnom i na okupu. Iako u seriji glumi veoma brojna glumačka postava, svaka od 10 epizoda uglavnom se fokusira na jednog člana čete i na njihove akcije tokom određenih operacija (npr., u bitki za Bastogne ili Operaciji "Market Garden").
Pošto je serija zasnovana na stvarnim događajima, sudbina likova jednaka je sudbini stvarnih članova Lahke čete. Brojni likovi ili poginu ili budu ranjeni, zbog čega neki budu poslani kući, a neki napuste bolnicu kako bi se ponovo pridružili saborcima na frontu. Sva ova iskustva i moralne, psihičke i fizičke prepreke koje vojnici moraju savladati ključni su za seriju.
Produkcija Budžet i promocija mini|desno|200px|Promotivni poster za Združenu braću U vrijeme kad se pojavila Združena braća bila je najskuplja mini serija ikad snimljena od strane HBO-a ili bilo koje druge TV-mrežeBill Carter, "On Television; HBO Bets Pentagon-Style Budget on a World War II Saga", New York Times, 3. 9. 2001.Gary Levin, "'Brothers' invades fall lineup HBO's WWII miniseries battles network premieres", USA Today, 9. 1. 2001., ali njena sestrinska serija Pacifik (2010) pretekla ju je i postala najskuplja TV-serija ikad snimljena u historiji.Jo Piazza, "How HBO Made the Most Expensive Mini-Series of All Time" , popeater.com, 27. 8. 2010.Crispina Martinez-Belen, "The Pacific, a $200 million HBO mini-series" (posljednji pasus), Manilla Bulletin, 7. 3. 2010."The Pacific: 5 Things You Didn’t Know", askmen.com.
Budžet za Združenu braću iznosio je oko 125 miliona dolara ili u prosjeku 12,5 miliona po epizodi. Dodatnih 15 miliona izdvojeno je za promotivnu kampanju, koja je, između ostalog, uključivala i prikazivanja serije veteranima Drugog svjetskog rata.
Jedno od tih prikazivanja bilo je na plaži Utah u Normandiji. 7. juna 2001. Četrdeset sedam veterana Lahke čete prevezeno je avionom do Pariza, a zatim vozom do plaže, gdje je održana premijera serije.Gary Levin, "HBO Cable network sets itself apart with daring fare", USA Today, 18. 4. 2001.Alan Riding, "Arts Abroad; A Normandy Landing, This One for a Film", New York Times, 7. 6. 2001. Sponzor serije bila je i automobilska kompanija Chrysler, čiji su džipovi uveliko korišteni u seriji (ukupan broj vozila kreće se između 600 i 1.000).Stuart Elliott, "The Media Business: Advertising; Jeep's manufacturer seeks to capitalize on the vehicle's featured role in Band of Brothers", New York Times, 10. 9. 2001. Chrysler je potrošio između 5 i 15 miliona dolara na svoju reklamnu kampanju zasnovanu na Združenoj braći, uz korištenje snimaka iz serije. Svaki pojedini reklamni spot pregledali su i odobrili Spielberg i Hanks.
BBC je platio sedam miliona funti (10,1 milion dolara) kao koprodukcijski partner, najviše što je ikad platio za ovakav program, ali je seriju prikazivao na manjem kanalu BBC Two. Pregovore je nadzirao tadašnji britanski premijer Tony Blair, koji je lično razgovarao sa Spielbergom.Nicholas Hellen, "BBC pays Pounds 15m for new Spielberg war epic", The Sunday Times, 8. 4. 2001. Jerome O'Connor, producent komedije Smiješni rat u Belfastu, u svojoj tužbi iz 2001. protiv DreamWorksa (Spielbergovog filmskog studija) naveo je da je Blair također posudio vojnu opremu i 2.000 vojnika, a da je Spielberg Blairovom sinu Euanu dao posao u produkciji.George Rush i Joanna Molloy (s Lolom Oggunnaike i Kasijom Anderson), "No 'piece', no justice, says suit", The Independent, 1. 12. 1999. Prema O'Connorovim riječima, njegov je film bio "sabotiran" jer se DreamWorks bojao da će taj film imati utjecaja na dodjeljivanje britanske titule viteza Spielbergu, koju je dobio 2001.
Lokacije Serija je snimana 10-ak mjeseci na aerodromu Hatfield u Hertfordshireu (Engleska), gdje su bili sagrađeni različiti setovi, uključujući i replike nekih evropskih gradova. Ista lokacija korištena je i za snimanje Spašavanja vojnika Ryana. Na velikom otvorenom polju izgrađeno je 12 različitih gradova, uključujući Bastogne (Belgija), Eindhoven (Holandija) i Carentan (Francuska).Clare Garner, "Hatfield prepares for invasion of Spielberg brigade", The Independent, 1. 12. 1999.
Selo Hambleden u Buckinghamshireu mnogo je korišteno u prvim epizodama za prikazivanje mjesta obuke Lahke čete u Engleskoj, kao i za neke scene kasnije u seriji.
Scene smještene u Njemačkoj i Austriji snimane su u Švicarskoj, tačnije, u selu Brienz i njegovoj okolini te u obližnjem hotelu Giessbach.
Historijska tačnost Kako bi se očuvala historijska tačnost, razni pisci uradili su dodatna istraživanja. Jedan od izvora bili su memoari člana Lahke čete, Davida Kenyona Webstera, pod nazivom Parachute Infantry: An American Paratrooper's Memoir of D-Day and the Fall of the Third Reich (Padobranska pješadija: Memoari američkog padobranca o Danu D i padu Trećeg rajha). Objavljeni su 1994. nakon Websterove smrti u nesreći sa čamcem. Ambroseova knjiga navodi citate iz tada još neobjavljenih Websterovih memoara. Websterovo izvježbano oko, iskrenost i spisateljsko umijeće pomogli su da knjiga i serija dobiju ton koji nije bio prisutan u dnevnicima drugih vojnika jer je detaljno opisan svakodnevni život jednog pješadinca dok sa saborcima prolazi razne peripetije širom Evrope.
Dale Dye, penzionirani kapetan američkih marinaca i konsultant u Spašavanju vojnika Ryana, te većina preživjelih veterana Lahke čete, kao što su Richard Winters, Bill Guarnere, Frank Perconte, Ed Heffron i Amos Taylor, također su zamoljeni da doprinesu seriji svojim prisjećanjima.Richard Huff, "Actors & Vets Bond In Band Of Brothers", Daily News (New York), 9. 9. 2001. Dye, koji je još tumačio ulogu Roberta Sinka, podvrgao je glumce 10-odnevnoj obuci. Velika pažnja posvećena je i oružju i uniformama. Simon Atherton, stručnjak za oružje, dopisivao se s veteranima kako bi uskladio oružje s prikazanim događajima, a pomoćnik kostimografa Joe Hobbs u velikoj se mjeri koristio fotografijama i prisjećanjima veterana.
Također, većina glumaca imala je kontakt (najčešće telefonom) s ljudima koje su trebali glumiti, a nekoliko veterana došlo je na mjesto produkcije. Ipak, Hanks je priznao da nisu mogli postići potpunu tačnost: "Uspjeli smo učiniti da historija stane u ekran. Morali smo značajno smanjiti broj likova, uklopiti iskustva ostalih ljudi u 10-15 likova, a neke riječi ili postupke jednih ljudi 'pripisati' drugima. Neki su skidali svoje šljemove kako bi ih mogli identificirati, iako to u borbi nikad ne bi uradili. Ali još uvijek mislim da je serija 3 ili 4 puta tačnija od većine sličnih filmova."
Kao posljednji ispit tačnosti, neki veterani pogledali su pregled serije i odobrili epizode prije no što su bile emitirane.Sandy MacDonald, "Miniseries put actors through boot camp", The Daily News (Halifax), 15. 9. 2002.
Ipak, neke su netačnosti završile u seriji, kao što je slučaj Alberta Blithea, koji je bio u fokusu 3. epizode, u kojoj se netačno navodi da je umro 1948. Ustvari, Blithe je živio do 1967, a smrt ga je zatekla u aktivnoj vojnoj službi.
Glumci i likovi Pošto se serija u potpunosti fokusira na Lahku četu, u njoj učestvuje brojna glumačka ekipa, a likovi su zasnovani na stvarnim članovima Lahke čete. Glavni lik je major Richard Winters (Damian Lewis), koji je u prvom planu u većini epizoda, a naročito u "Day of Days", "Crossroads" i posljednjoj epizodi, "Points". Hanks je objasnio da je seriji bio potreban jedan centralni lik koji bi povezao čitavu priču i osjetio je da je Lewis najbolje rješenje za tu ulogu.David Kronke, "Battle ready; World War II Miniseries by Hanks, Spielberg Coming To HBO", Los Angeles Daily News, 2. 9. 2001.
Ron Livingston tumači kapetana Lewisa Nixona, Wintersovog najboljeg prijatelja i osobu kojoj se Winters najčešće povjerava tokom serije. Epizoda "Why We Fight" velikim je dijelom fokusirana na njega, naročito na njegovu borbu protiv (vlastitog) alkoholizma. Kapetan Ronald Speirs (Matthew Settle) predvodi četu na terenu u drugoj polovini serije i predmet je glasina između drugih vojnika, počevši od 3. epizode ("Carentan").
Uz Wintersa i Nixona, u svih 10 epizoda pojavljuju se još i Carwood Lipton (Donnie Wahlberg), Donald Malarkey (Scott Grimes), Darrell "Shifty" Powers (Peter Youngblood Hills), Eugene "Doc" Roe (Shane Taylor), iako posljednja dvojica nisu bila potpisana u početnoj špici. Radnja epizode "The Breaking Point" najviše se vrti oko Liptona i njegovog značaja za moral čete, dok se "Bastogne" fokusira na Docova iskustva kao liječnika tokom bitke za Bastogne.
U 9 epizoda pojavljuju se George Luz (Rick Gomez, Denver "Bull" Randleman (Michael Cudlitz), Robert "Popeye" Wynn (Nicholas Aaron) i Frank Perconte (James Madio). Randleman je bio predmet epizode "Replacements", u kojoj je prikazan njegov bijeg iz holandskog sela koje su okupirali Nijemci. Wayne A. "Skinny" Sisk (Philip Barrantini) nije potpisan u početnoj špici, ali se također pojavljuje u 9 epizoda.