Jakov Gotovac (Split, 10. oktobar 1895. - Zagreb, 16. oktobar 1982.), hrvatski operni dirigent i kompozitor klasične muzike. Njegova komična opera Ero s' onog svijeta je bila prvi put izvedena u Zagrebu 1935. godine.
Biografija Jakov Gotovac je rođen u Splitu (tada dio Austro-Ugarske) i na početku je imao malo ili nimalo osnovnog obrazovanja u muzici. Imao je sreću da bude ohrabren i podržan od strane Josipa Hatzea, Ćirila Metoděja Hrazdira i Antuna Dobronića koji su mu usadili nacionalističku orijentaciju u muzici. Počeo je kao student prava u Zagrebu, ali se prebacio na pisanje muzike 1920. godine. U Beču je studirao u klasi Johana Marxa. Od 1922. godine radio je sa filharmonijskim društvom Kolo osnovanog u Šibeniku od strane dr. Vice Iljadica 1899. godine. Preselio se u Zagreb 1923. godine gdje je nastavio da radi kao kompozitor i dirigent do svoje smrti. Vodio je pjevačka društva "Mladost", "Mladost-Balkan" i "Jug", a nakon Drugog svjetskog rata "Pavao Markovac" i "Vladimir Nazor". Bio je akademik i član Hrvatskog narodnog pozorišta (HNK). Dobitnik je nagrade za životno dijelo Vladimir Nazor (1964.) kao i nagrade AVNOJ-a (1972.).
Njegovo najpoznatije djelo je opera Ero s' onoga svijeta (na libreto Milana Begovića) sa kojim je nastupao na skoro svim kontinentima, a prevedeno je na devet jezika. Nastupao je u više od 80 pozorišta u samoj Evropi. Također je napisao i brojne druge radove za orkestar, klavir kao i vokalne muzike, i druge. U svojim radovima, Gotovac predstavlja kasni nacionalni romantizam sa hrvatskim folklorom kao glavnim izvorom ideja i nadahnuća. Muzički, Jakov Gotovac je dosta korstio homofonijske muzičke tekstura i prilično jednostavne harmonijske strukture u skladu sa narodnom muzikom kojoj se divio. Uz folklorna obilježja, Gotovac je u svoja dijela unio i mediteransku raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u njegovim operama.
Ostala važna muzička djela ovog kompozitora su narodni obred Koleda (1925.), Simfonijsko kolo (1926.), scenska muzika za Gundulićevu Dubravku (1926.) i romantičnu narodnu operu Morana (1930.).
Njegovo muzičko stvaralaštvo sadrži i opere Mila Gojsalića (1951.), Dalmaro (1958.) i Stanac (1959.), te više orkestarskih djela, horskih kompozicija i solo pjesama. Jakov Gotovac je umro 16. oktobra 1982. godine u Zagrebu u 87-oj godini života.
Opus
Orkestralna djela Simfonijsko kolo op. 12 (1926.) Pjesma i ples s Balkana op. 16 (1939.) Orači op. 18 (1937.) Guslar op. 22 (1940.) Dinarka (1945.) Bunjevačke igre (1960.)
Horska djela 2 Scherza (1916.) 2 Pjesme za muški zbor (1918.) 2 Pjesme čuda i smijeha (1924.) Koleda (1925.) Dubravka op. 13 Pastorala za mješoviti hor i orkestar na tekst Ivana Gundulića (1927.-28.) 3 momačka zbora (1932.) Pjesme vječnog jada (1939.) Pjesme zanosa (1955.)
Solo pjesme Djevojka i mjesec za alt i orkestar (1917.) Moments érotiques za glas i klavir (1929.) 2 Soneta za bariton i orkestar (1921.) Djevojačke pjesme za glas i klavir (1923.) Kroz grad za glas i klavir (1924.) Rizvan-aga za bariton i orkestar (1938.) Pjesme čeznuća za glas i orkestar (1939.)
Opere Morana op. 14 (1928.-30.) Ero s onoga svijeta op. 17 (1933.-35.) Kamenik op. 23 (1939.-44.) Mila Gojsalića op. 28 (1948.-51.) Đerdan op. 30 (1954.-55.) Dalmaro op. 32 (1958.) Stanac op. 33 (1959.) Petar Svačić op. 35 opera-oratorij (1969., prerađena 1971.)
Vanjski linkovi Ero s onoga svijeta Slobodna Dalmacija Podlistak: Uz 20. obljetnicu smrti - Jakov Gotovac, nepokolebljivi maestro hrvatske nacionalne glazbe
Kategorija:Hrvatski kompozitori Kategorija:Hrvatski dirigenti Kategorija:Rođeni 1895. Kategorija:Umrli 1982. Kategorija:Biografije, Split Kategorija:Hrvatski operski kompozitori Kategorija:Dobitnici Nagrade "Vladimir Nazor" za muziku