Dnjestar (; ) jest rijeka u istočnoj Evropi duga 1362 km. Treća je rijeka po dužini u Ukrajini. Izvire ispod ukrajinskih Karpata i, osim kroz Ukrajinu, teče i kroz Moldaviju, odvajajući otcijepljeno područje Pridnjestrovlje te do ušća u Crno more ponovo protječe kroz Ukrajinu.
mini|Pogled na rijeku Dnjestar
Porijeklo imena Ime rijeke Dnjestar dolazi od sarmatske (Iranski jezik) riječi Danu nazdja što znači Bliska rijeka.Mallory, J.P. and Victor H. Mair. The Tarim Mummies: Ancient China and the Mystery of the Earliest Peoples from the West. London: Thames & Hudson, 2000. str. 106 Starije skitsko ime rijeke bilo je Tiras, a to je značilo Brza.
Geografija mini|lijevo|150px|Dnjestarski liman
Dnjestar izvire u ukrajinskim Karpatima, na zapadu Ukrajine, pored mjesta Drohobiča blizu granice s Poljskom, i teče jugoistočno prema ušću u Crnom moru. Jednim dijelom gornjeg toka tvori prirodnu granicu između Ukrajine i Moldavije, nakon toga teče kroz Moldaviju u dužini 398 km, dijeleći tako Moldaviju od Pridnjestrovlja. Nakon toga Dnjester je ponovno granična rijeka između Ukrajine i Moldavije.
U Crno more ulijeva se pored Odese i na ušću tvori Dnjestarski liman, dužine 42,5 km i maksimalne širine 12 km, površine koja varira od 360 do 408 km2, dok prosječna dubina iznosi 1,8 m. Na zapadnoj strani limana smješten je gradić Belgorod Dnjestrovski, a na istočnoj Ovidiopol. U donjem toku desna obala Dnjestra brdovita je i viša od niske lijeve obale. Najvažnije pritoke su mu Reut i Bik. Dnjestar faktički predstavlja kraj evroazijske stepe.
Protok
Historija mini|desno|400px|Ušće Sereta u Dnjestar
U kasnom neolitu i ranom eneolitiku Dnjestar je bio centar jedne od najnaprednije civilizacije na svijetu. Na području današnje Ukrajine i Moldavije između 5300. p. n. e. i 2600. p. n. e. postojala je kultura nazvana Cucuteni-Tripolie, nazvana prema najvećim arheološkim nalazištima Cucuteni i Tripolie. Na tom području otkrivena su mnoga arheološka nalazišta naselja koja su imala i do 15000 stanovnika a prema naučnim istraživanjima pretpostavlja se da su upravo na tom području nastale neke od prvih poljoprivrednih zajednica u historiji.
U antičko doba brojni klasični geografi i historičari spominjali su Dnjestar kao najvažniju rijeku stare Sarmatije.
Od 14. vijeka do 1812. dio Dnjestra formirao je istočnu granicu Kneževine Moldavije. Između dva svjetska rata Dnjestar je bio dio prirodne granice između Rumunije i Sovjetskog Saveza. Tokom Drugog svjetskog rata njemačke i rumunske snage borile su se protiv sovjetske Crvene armije na zapadnoj obali rijeke.
Nakon raspada bivšeg SSSR-a i proglašenja nezavisnosti Moldavije područje na istoku Moldavije između Dnjestra i granice s Ukrajinom odbilo je lojalnost centralnoj vlasti u Kišinjevu i proglasilo Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku, s Tiraspolom kao glavnim gradom. Na rumunskom jeziku ta regija naziva se Transnistria.
Pritoke Dnjestar ima mnogo pritoka, a neke od njih jesu (naziv pritoke i dužina u km)http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/D/N/DniesterRiver.htm:
Lijeve pritoke: Seret – 250 Zolota lipa – 187 Koropec Zbruč – 245 Smotrič Kalius Murafa – 162 Jahorlik – 173
Desne pritoke: Reut Bik Botna
Reference
Vanjski linkovi
Međugranični projekt rijeke Dnjestar Foto galerija rijeke
Kategorija:Rijeke u Ukrajini Kategorija:Rijeke u Moldaviji Kategorija:Crnomorski sliv Kategorija:Međunarodne evropske rijeke Kategorija:Pogranične rijeke