Vikersundbakken je skijaška letaonica u norveškom Vikersundu. Najveća je letaonica na svijetu i jedina u Skandinaviji. Dosad je na njoj postavljeno devet svjetskih rekorda, uključujući i trenutni od 253,5 m, koji drži Austrijanac Stefan Kraft. Nalazi se u okviru kompleksa koji obuhvata još veliku i malu skakaonicu, te nekoliko skakaonica za trening.
Historija Godine 1894. osnovan je "Vikersund SK". Do 1930-ih klub je koristio šest skakaonica u tom području, ali, s obzirom na to da je u klubu stasalo dovoljno dobrih skakača, predloženo je da se sagradi odgovarajuća skakaonica. 19. marta 1935. formiran je komitet na čelu s Gustavom N. Hovdeom. Prvo su pronašli prikladnu lokaciju sjeverno od Heggena, međutim, nisu uspjeli postići dogovor s vlasnikom zemljišta. Hovde je tada predložio novu lokaciju, strmi brijeg u blizini hegenske crkve. Nakon kupovine zemljišta počeli su radovi krajem 1935. Originalnu skakaonicu dizajnirao je Thunold Hansen. Radovi su koštali 6.290 kruna, od čega je 1.000 bilo posuđeno, a ostatak su bile privatne donacije.Drolsum, 42.
Prva skakaonica, od vrha zaletišta do kraja isteka, bila je duga 425 m i visinsku razliku 130 m. Zaletište je bilo dugo 115 m, s visinskom razlikom 46 m. Skakaonicu je 29. januara 1936. otvorio Birger Henriksen skokom od 50 m. Najduži skok prvog dana imao je Reidar Andersen (86 m). Tokom skoka dosegao je visinu od 10 do 12 m iznad padine, tako da je most snižen za 40 cm sa šest na 11 stepeni.Drolsum, 43.
Glavni logistički problem prilikom takmičenja bio je saobraćaj jer je do skakaonice vodila samo jedna uska cesta. Tokom 1950-ih posjećenost je porasla dobro preko nekadašnje od 5.000 gledalaca, prisilivši da se cesta proširi i nadogradi 1955.Drolsum, 47. Do 1950-ih počele su se graditi veće skakaonice, pa je 1954. Kristian Hovde predložio proširenje Vikersundbakkena, za koje se nadao da će omogućiti skokove od 100 m. Planovi su prihvaćeni na klupskom sastanku 13. septembra, a radovi su počeli u ljeto 1955. Donji dio padine ukopan je za 1,75 m, zaletište je podignuto za 85 cm, a izgrađeni su i novi toranj za sudije i stepenište. Dodatno proširenje odobreno je 27. aprila 1956; iznad starog zaletišta izgrađeno je novo na skelama visokim 12 m. Skakaonicu je dizajnirao Carl Borgen. Izvođači su bili "Braća Teigen", a s obzirom na to da klub nije imao dovoljno novca, bili su voljni čekati dok se novac skupi. Nova skakaonica otvorena je 10. marta 1956.Drolsum, 46.
Nova skakaonica bila je prevelika da bi se smatrala velikom (u terminološkom smislu), ali nedovoljno velika da bi se kategorizirala kao letaonica. Godine 1964. klub je imenovao komitet na čelu s Ottarom Grøtterudom sa zadatkom da razmotri povećanje skakaonice.Drolsum, 49. U nordijskim zemljama trebala je biti sagrađena samo jedna letaonica, a glavna alternativa bila bi skakaonica Renabakken u Reni.Drolsum, 54. Izgradnja je koštala 445.000 NOK; 75.000 dobijeno je u vidu granta, 150.000 posuđeno je od općine Modum, 20.000 bilo je od volonterskog rada, 80.000 od kluba te u vidu grantova od kompanija i banaka, kao i od općine Buskerud, a 100.000 od kladioničkih fondova.Drolsum, 55. Radove je izvršila građevinska firma Gunnara Sterkebyeja. Skakaonica je dobila novo zaletište visine 23 m i toranj za sudije udaljen 70 m. Na doskočištu i isteku moralo je biti uklonjeno 200.000 m3 zemlje. Radove su otežavali obilan snijeg i temperatura koja se spuštala i do –28 °C. Skakaonica je otvorena 13. marta 1966.Drolsum, 53.
Do SP-a 1977. urađeno je još nekoliko manjih popravki, a skakaonica je opet renovirana pred SP 1990. Uz nju je sagrađena i mala skakaonica (K-90).Drolsum, 61.
Letaonica je još jednom obnovljena pred SP 2012. Ugrađena je dublje u teren, a sa strane su podignute barijere od prirodnog šljunka kako bi se izbjegli problemi s vjetrom tokom takmičenja. Osim toga, od zaletišta je blago nagnuta prema jugu s ciljem da se još više smanje problemi s vjetrom. Letaonica je bila spremna za probno SP 2011. koje je održano od 11. do 13. februara.
Staro zaletište srušeno je 2010. Arhitekti nove i veće skakaonice bili su Slovenci Janez Gorišek i njegov sin Sebastjan. Janez, sa svojim bratom Ladom, najpoznatiji je po projektu Letalnice, koja je do posljednje obnove Vikersundbakkena bila najveća skakaonica na svijetu. Obično ga nazivaju ocem modernih skijaških letova, a poznat je i kao stručnjak za letaonice.
Tokom probnog prvenstva u letovima Evensen je već na prvom službenom treningu 11. februara doletio na 243 m, postavivši novi svjetski rekord. U kvalifikacijama je to popravio na zapanjujućih 246,5 m. Idućeg dana Gregor Schlierenzauer popravio je austrijski rekord na 243,5 m. Evensen je ponovio dobru formu od prethodnog dana doletjevši na 240 m uz savršen telemark.
U jesen 2011. letaonica je još malo poboljšana povećavajući mogućnost za ostvarivanje još većih dužina. Dodatno je bila skraćena za metar zato što je skakačima bila potrebna manja brzina. Zapravo, tokom takmičenja 2011. moralo je biti dodano nekoliko "kapija" (visina zaletišta) ispod najniže radi uvjeta boljih no što su ih predvidjeli tokom radova 2010. Ukupno je dodano pet kapija. Schlierenzauer je hvalio letaonicu u intervjuima, nazivajući je najboljom na svijetu. Evensen je također bio izuzetno zadovoljan letaonicom, nazivajući je "savršenom".
Takmičenja Prvo takmičenje održano je 25. februara 1936. pred 5.000 gledalaca. Pobijedio je Hilmar Myhra, postavivši rekord skakaonice s 86 m.Drolsum, 44. Skakaonica je svake godine upotrebljavana za jedno takmičenje – Vikersundrennet. Arnold Kongsgård srušio je rekord skakaonice 1946. kad je skočio 87,5 m, a dvije godine kasnije poboljšao je rekord za još metar. Posljednji rekord na originalnoj skakaonici iznosio je 98 m (što je bio i norveški rekord), a postavio ga je Arne Hoel 1951.Drolsum, 45. Nakon otvaranja nove skakaonice 1957. Hoel je postavio rekord skočivši 100,5 m. To je naredne godine popravio Asbjørn Osnes doskočivši na 108,5 m da bi 1960. Paavo Lukkariniemi zabilježio dužinu 116,5 m.
Na prvom letačkom takmičenju 14. marta 1966. Bjørn Wirkola postavio je svjetski rekord sletjevši na 146 m. Počevši od 12. marta 1967. klub je uveo Međunarodnu sedmicu ski-letova. Istog dana Austrijanac Reinhold Bachler popravio je svjetski rekord za osam metara (154 m). 11. marta 1968. takmičenje je otkazano zbog jakog vjetra iako je bilo došlo 22.500 gledalaca.Drolsum, 57. Godine 1973. skokovi su opet otkazani, ali ovog puta zbog nedostatka snijega. Godine 2004. ovdje su održana dva takmičenja u okviru Kontinentalnog kupa. Na oba je slavio Austrijanac Roland Müller.
Krajem 1960-ih FIS je počeo planirati Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima. Norveški skijaški savez bio je protiv toga.Drolsum, 58. Vikersundbakken dobila je domaćinstvo četvrtog SP-a u letovima, održanog 1977. Zlatnu medalju osvojio je Švicarac Walter Steiner, a novi rekord skakaonice postavio je František Novák iz Čehoslovačke (157 m). Ovdje su održana i takmičenja u Svjetskom kupu 1980, 1983. i 1986.Drolsum, 60.
Mala skakaonica upotrebljavana je za prvenstvo Norveške 1989. Budući da nije bilo snijega, iz Finsea je Bergenskom prugom vozom dopremljeno 3.000 m3 do stanice u Vikersundu, a odatle je do skakaonice snijeg prevožen kamionima.Drolsum, 50.
Međunarodna takmičenja Ovo su rezultati svih međunarodnih takmičenja na ovoj letaonici održanih pod okriljem FIS-a: Pažnja: Na ovom linku nalaze se i rezultati takmičenja održanih na manjim skakaonicama u Vikersundu; oni nisu uključeni u ovu tabelu. Datum Takmičenje Skakaonica 1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto 1. 1. 1977. Svjetsko prvenstvo K-155 Walter Steiner Toni Innauer Henry Glaß 2. 3. 1980. Svjetski kup K-155 Per Bergerud Stanisław Bobak Ján Tánczos 18. 2. 1983. Svjetski kup K-155 Matti Nykänen Pavel Ploc Hans Wallner 19. 2. 1983. K-155 Matti Nykänen Horst Bulau Tuomo Ylipulli 20. 2. 1983. K-155 Matti Nykänen Olav Hansson Pavel Ploc 15. 2. 1986. Svjetski kup K-180 Andreas Felder Matti Nykänen Piotr Fijas 16. 2. 1986. K-180 Andreas Felder Ernst Vettori Matti Nykänen 25. 2. 1990. Svjetsko prvenstvo K-180 Dieter Thoma Matti Nykänen Jens Weißflog 18. 2. 1995. Svjetski kup K-180 Andreas Goldberger Takanobu Okabe Lasse Ottesen 19. 2. 1995. K-180 Andreas Goldberger Takanobu Okabe Roberto Cecon 1. 3. 1998. Svjetski kup K-180 Andreas Widhölzl Sven Hannawald Akira Higashi 1. 3. 1998. K-180 Takanobu Okabe Hiroya Saitō Noriaki Kasai 14. 2. 2000. Svjetsko prvenstvo K-185 Sven Hannawald Andreas Widhölzl Janne Ahonen 6. 3. 2004. Kontinentalni kup HS 207 Roland Müller Olav Magne Dønnem Balthasar Schneider 7. 3. 2004. HS 207 Roland Müller Balthasar Schneider Martin Koch 13. 1. 2007. Svjetski kup HS 207 Anders Jacobsen Thomas Morgenstern Matti Hautamäki 14. 1. 2007. HS 207 Otkazano 14. 3. 2009. Svjetski kup HS 207 Martin KochWolfgang LoitzlThomas MorgensternGregor Schlierenzauer Matti HautamäkiKalle KeituriVille LarintoHarri Olli Johan Remen EvensenBjørn Einar RomørenAnders BardalAnders Jacobsen 15. 3. 2009. HS 207 Gregor Schlierenzauer Simon Ammann Dmitrij Vasiljev 12. 2. 2011. Svjetski kup HS 225 Gregor Schlierenzauer Johan Remen Evensen Simon Ammann 13. 2. 2011. HS 225 Gregor Schlierenzauer Johan Remen Evensen Adam Małysz 25. 2. 2012. Svjetsko prvenstvo HS 225 Robert Kranjec Rune Velta Martin Koch 26. 2. 2012. HS 225 Thomas MorgensternAndreas KoflerGregor SchlierenzauerMartin Koch Andreas WankRichard FreitagMaximilian MechlerSeverin Freund Jernej DamjanJurij TepešJure ŠinkovecRobert Kranjec 26. 1. 2013. Svjetski kup HS 225 Gregor Schlierenzauer Simon Ammann Robert Kranjec 27. 1. 2013. HS 225 Robert Kranjec Michael Neumayer Gregor Schlierenzauer 14. 2. 2015. Svjetski kup HS 225 Peter Prevc Anders Fannemel Noriaki Kasai 15. 2. 2015. HS 225 Severin Freund Anders Fannemel Johann André Forfang 12. 2. 2016. Svjetski kup HS 225 Robert Kranjec Kenneth Gangnes Noriaki Kasai 13. 2. 2016. HS 225 Peter Prevc Johann André Forfang Robert Kranjec 14. 2. 2016. HS 225 Peter Prevc Stefan Kraft Andreas Stjernen 18. 3. 2017. Svjetski kup HS 225 Daniel-André TandeRobert JohanssonJohann André ForfangAndreas Stjernen Piotr ŻyłaDawid KubackiMaciej KotKamil Stoch Michael HayböckManuel FettnerGregor SchlierenzauerStefan Kraft 19. 3. 2017. HS 225 Kamil Stoch Noriaki Kasai Michael Hayböck 17. 3. 2018. Svjetski kup HS 240 Daniel-André TandeJohann André ForfangAndreas StjernenRobert Johansson Piotr ŻyłaStefan HulaDawid KubackiKamil Stoch Domen PrevcJernej DamjanTilen BartolPeter Prevc 18. 3. 2018. HS 240 Robert Johansson Andreas Stjernen Daniel-André Tande 16. 3. 2019. Svjetski kup HS 240 Anže SemeničPeter PrevcDomen PrevcTimi Zajc Constantin SchmidRichard FreitagKarl GeigerMarkus Eisenbichler Michael HayböckPhilipp AschenwaldDaniel HuberStefan Kraft 17. 3. 2019. HS 240 Domen Prevc Ryōyū Kobayashi Stefan Kraft 12–13. 3. 2022. Svjetsko prvenstvo HS 240 Marius Lindvik Timi Zajc Stefan Kraft 13. 3. 2022. HS 240 Domen PrevcPeter PrevcTimi ZajcAnže Lanišek Severin FreundAndreas WellingerMarkus EisenbichlerKarl Geiger Johann André ForfangDaniel-André TandeHalvor Egner GranerudMarius Lindvik 18. 3. 2023. Svjetski kup HS 240 Halvor Egner Granerud Stefan Kraft Daniel Tschofenig 19. 3. 2023. Raw Air HS 240 Ema Klinec Silje Opseth Yūki Itō 19. 3. 2023. Svjetski kup HS 240 Stefan Kraft Halvor Egner Granerud Anže Lanišek 17. 3. 2024. Raw Air HS 240 Eirin Maria Kvandal Silje Opseth Ema Klinec 17. 3. 2024. Svjetski kup HS 240 Stefan Kraft Daniel Huber Domen Prevc 17. 3. 2024. HS 240 Daniel Huber Stefan Kraft Timi Zajc 15. 3. 2025. Svjetski kup HS 240 Nika Prevc Ema Klinec Selina Freitag 15. 3. 2025. HS 240 Andreas Wellinger Timi Zajc Anže Lanišek 16. 3. 2025. HS 240 Otkazano (Ž) 16. 3. 2025. HS 240 Domen Prevc Andreas Wellinger Ryōyū Kobayashi 21. 3. 2026. Svjetski kup HS 240 Eirin Maria Kvandal Frida Westman Nika Prevc 21. 3. 2026. HS 240 Stephan Embacher Tomofumi Naitō Johann André Forfang 22. 3. 2026. HS 240 Eirin Maria Kvandal Nika Prevc Anna Odine Strøm 22. 3. 2026. HS 240 Otkazano (M)
Rekordi letaonice