Đoko Mazalić (Bosanska Kostajnica 5. maj 1888 – Sarajevo 28. februar 1975.) bio je jugoslavenski, srpski i bosanskohercegovački slikar. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i Gabrijela Jurkića, Petra Tiješića, Karla Mijića, Špiru Bocarića, Petra Šaina, Romana Petrovića i Lazara Drljaču.Galerija Paleta - biografija Đoko Mazalić

Biografija Rođen je u Bosanskoj Kostajnici, osnovnu školu završio je u Prijedoru 1898, a kasnije se preselio u Sarajevo, gdje je maturirao u "Velikoj gimnaziji" 1909. Njegov rani talenat njegovao je Ferdinand Velc, češki slikar koji je predavao u sarajevskoj gimnaziji. Nakon posjete muzejima u Beču, izlagao je na 4. jugoslavenskoj izložbi u Beogradu 1912.

Upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Budimpešti 1912. Njegovo obrazovanje prekinuo je Prvi svjetski rat, tokom kojeg je služio kao poručnik na italijanskom frontu, gdje je nastavio slikati. Nakon rata nastanio se u Sarajevu, gdje je predavao u muškoj i ženskoj gimnaziji. Bio je osnivač Galerije slika pri Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine 1930.

Tokom međuratnog perioda učestvovao je u radu umjetničkih grupa "Četvorica" (1929–1930) i "Krug" (1935–1937). Mazalić je također pisao likovne kritike, restaurirao umjetnička djela, te proučavao tehnologiju ikona i historiju bosanskih gradova. 1966. dobio je Šestoaprilsku nagradu za knjigu Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba. Također je 1967. objavio leksikon umjetnika koji su radili u Bosni i Hercegovini.

Umjetničke faze Mazalićev rad dijeli se na četiri različite faze: Prva faza (1913–1922): Pod utjecajem akademizma i simbolizma (npr. Kopači, 1918; Putnici, 1922). Druga faza (1925–1930): Obilježena magičnim realizmom (npr. Bijeg u Egipat, 1926). Treća faza (Poetski realizam): Fokus na boju i mekše forme. Četvrta faza (Poslijeratna): Pejzaži koji podsjećaju na impresionizam, ekspresionizam i apstrakciju (npr. Razgovor s cvijećem, 1965).

Kontroverze Krađa umjetničkih djela Slika Magdalena postala je predmet spora nakon što se pojavila na web stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture Novog Sada, Srbija. Pravi vlasnici, Damirka i Enver Mulabdić, pokušali su vratiti djelo koje je proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Odabrana djela Kopači, 1918. Bijeg u Egipat, 1926. Herojski kraj, 1927. Razgovor s cvijećem, 1965.

Reference

Kategorija:Bosanskohercegovački slikari Kategorija:Rođeni 1888. Kategorija:Umrli 1975. Kategorija:Biografije, Kostajnica Kategorija:Jugoslavenski slikari Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade Kategorija:Srpski slikari