Vlasenica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini.
Historija Vlasenica je dobila ime po travi "Vlasulji" koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom 15. vijeka, dolaskom Osmanlija u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom "Birač", oko 1463. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U iseljavanju muslimana iz Užica 1862. u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.
Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), stećci (1595 - 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru 1244, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od 1842. bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio Tuzlanske oblasti. Već 1879. rekonstruisan je makadamski put Sarajevo-Sokolac-Han Pijesak-Vlasenica-Zvornik. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolini između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, tuberkuloza, tifus, dizenterija i razne druge bolesti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmjera.
Rat u Bosni i Hercegovini Vlasenica je u proljeće 1992. postala jedno od važnih mjesta progona bošnjačkog stanovništva u istočnoj Bosni, a logor Sušica bio je središnje mjesto zatočenja, zlostavljanja i ubistava civila.
Prema popisu stanovništva iz 1991, općina Vlasenica imala je 33.942 stanovnika, od čega 18.727 Bošnjaka (55,17%) i 14.359 Srba (42,30%). U samom gradu živjelo je 7.909 stanovnika, a Bošnjaci su činili većinu gradskog stanovništva.
Preuzimanje vlasti i početak progona Početkom rata Vlasenica je došla pod kontrolu srpskih političkih, policijskih i vojnih struktura, nakon čega su uslijedila hapšenja, zastrašivanja, pljačke i napadi na bošnjačka sela i naselja u okolini grada. Sudski utvrđene činjenice pokazuju da su srpske snage zauzele više sela na području općine, dok je dio stanovništva izbjegao, a dio bio uhapšen i pretučen.
Dana 2. juna 1992. srpske snage napale su zaselak Drum kod Vlasenice, gdje je u kratkom vremenu ubijeno više od 20 muškaraca, a preživjeli su odvedeni u logor Sušica.
Logori i zatočenja Na području Vlasenice tokom 1992. djelovalo je više mjesta zatočenja, među njima zgrada policije, općinski zatvor, srednja škola, hotel „Panorama“, Dom kulture u Milićima i druga improvizirana zatočenička mjesta, ali je logor Sušica bio najpoznatiji i najvažniji centar zatočenja civila.
Srpske snage osnovale su logor Sušica 31. maja 1992. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, kroz logor je prošlo između 2.000 i 2.500 ljudi, a više od 200 zatočenika je ubijeno. Mehanizam Ujedinjenih nacija navodi da je logor djelovao od maja do kraja septembra 1992. i da su u njemu počinjeni teški zločini nad bošnjačkim civilima, uključujući muškarce, žene i djecu.
Zatočenici su bili izloženi premlaćivanjima, ubadanjima nožem, prisilnom radu i seksualnom zlostavljanju, a krajem septembra 1992. iz logora je odvedeno i ubijeno između 140 i 150 zatočenika.
Tokom 1992. bošnjačko stanovništvo napuštalo je Vlasenicu usljed zastrašivanja, pljački, razaranja imovine i uništavanja vjerskih objekata. Gradska džamija u Vlasenici potpuno je razorena, a sav građevinski materijal uklonjen je s lokacije. U haškim postupcima zabilježeno je i svjedočenje da je gradska džamija dignuta u zrak u augustu 1992.
Rat u Vlasenici doveo je do duboke promjene etničke strukture stanovništva. Prema popisu iz 2013, općina Vlasenica imala je 11.467 stanovnika, od čega 3.763 Bošnjaka i 7.589 Srba, što predstavlja znatnu promjenu u odnosu na stanje iz 1991. Poslijeratni povratak bošnjačkog stanovništva odvijao se sporo, uz brojne sigurnosne, društvene i ekonomske teškoće.
Suđenja za ratne zločine Za zločine povezane sa Sušicom i Vlasenicom vođeni su postupci pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i domaćim sudovima. Mehanizam Ujedinjenih nacija navodi da je pred ICTY-em za zločine počinjene u Sušici osuđeno šest osoba: Dragan Nikolić, Momčilo Krajišnik, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Mićo Stanišić i Stojan Župljanin.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine vođeni su i postupci protiv više osoba za zločine na području Vlasenice. U predmetu protiv Predraga Bastaha donesena je drugostepena presuda kojom mu je izrečena jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora od 35 godina. U predmetu protiv Radeta Garića Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravosnažno ga je osudilo na 17 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene nad bošnjačkim stanovništvom Vlasenice i šireg područja.
Geografija Karakteristično obilježje ovog kraja su visoke i guste šume. Geografskim položajem i nadmorskom visinom od 668 metara, Vlasenica spada u red brdsko-planinskih općina. U sjevernom dijelu općine nalazi se veoma plodno područje u kome uspijevaju mnoge vrste voća, povrća i drugi korisni usjevi. Dok je južni i jugoistočni dio bogatiji šumom koja je jedno od najvećih blaga ovog kraja. Vlasenica se nalazi na mjestu gdje se put, koji iz doline rijeke Drine vodi prema Sarajevu dijeli u dva kraka pa jedan produžava ka jugu prema Han Pijesku, Sokocu i Sarajevu, a drugi nešto zapadnijim smjerom Kladanj-Olovo-Sarajevo.
Geografski položaj
Mjesna zajednica Naselje Vlasenica je i sjedište istoimene mjesne zajednice koja obuhvata naseljena mjesta: Panorama, Bregovi, Centar, Kruševik, Sušica, Zajednica i Industrijska zona. Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Vlasenica
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Vlasenica
Sport U Vlasenici djeluje Planinarsko-ekološko društvo ACER. Ima oko 200 registrovanih članova svih kategorija - od učenika nižih razreda osnovne škole do seniora. U prethodnom periodu članovi ACER-a su osvojili najviše planinske vrhove Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Grčke, Sjeverne Makedonije i Albanije. Najznačajniji rezultat je svakako osvajanje Mont Blanca (4810m) u julu 2006. od strane tri člana društva - Vesne Došić, Dragana Ilića i Nebojše Karajice. To je ujedno do sada najveći uspjeh vlaseničkog sporta u međunarodnoj konkurenciji. Društvo je markiralo oko 140 kilometara planinarske staze u okolini Vlasenice. Tako su povezani prirodni i historijski lokaliteti Veledin, Vrelo, Lovnica, Rudišta, Veliko Igrište, Javorov vrh, Ružina voda, Sikira, Karaula, Jerinin grad, Lukavica itd. Najistaknutiji član društva je Vesna Došić koja je samo u toku 2005. učestvovala u 33 planinarska pohoda.
Poslije Drugog svjetskog rata pa do 1992. na teritoriji općine Vlasenica radilo je Sportsko ribolovačko društvo "Jadar". Sjedište društva je bilo u općini Vlasenica i imalo je dvije sekcije: sekcija Vlasenica i sekcija Milići. U toku rata dolazi do odvajanja MZ Milići od općine Vlasenica, tj. formira se nova općina Milići. Ovo razdvajanje teritorija uslovilo je i razdvajanje postojećeg SRD-a tako da se osniva novo Sportsko ribolovno društvo u Vlasenici. Osnovano je na osnivačkoj skupštini 11.10.1996. u hotelu "Panorama" u Vlasenici. Iste godine SRD "Lipljen" sklapa ugovor o udruživanju sa Savezom Sportskih Ribolovaca Republike Srpske i postaje jedan od prvih članova Saveza.
Poznate ličnosti Derviš Sušić Flory Jagoda Isnam Taljić Salko Zildžić Vedad Ibišević Edin Salaharević Zuko Edis Esad Kurtagić
Također pogledajte Koncentracioni logor Sušica Debelo Brdo
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Vlasenica
Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Republike Srpske *