1946. (MCMXLVI) bila je redovna godina koja počinje u utorak u gregorijanskom kalendaru. Oznaka 1946. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji Osnovan UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization). Osnovan Sarajevski balet. Januar 31. januar – Jugoslavija proglašava novi ustav po uzoru na SSSR i osniva šest konstitutivnih republika (NR Bosna i Hercegovina, NR Hrvatska, NR Makedonija, NR Crna Gora, NR Srbija i NR Slovenija).
Februar Mart 29. mart – Osnovana mađarska avionska kompanija Malév Hungarian Airlines. 30. mart – Održana 3. dodjela "Zlatnog globusa";
April 1. april – Prvom omladinskom radnom akcijom (ORA) u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela izgradnja željezničke pruge Brčko - Banovići.
Maj 25. maj – Miroslav Tuđman, hrvatski naučnik i političar
Juni Juli August 29. august – Donesena Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 8, o prijedlogu primanja Narodne republike Albanije, Narodne republike Mongolije, Kraljevine Afganistana, Jordana, Irske, Portugala, Islanda, Sijama (današnjeg Tajlanda) i Švedske u članstvo Ujedinjenih nacija.
Septembar Oktobar Novembar 7. novembar – Nakon 190 dana završena prva savezna omladinska radna akcija na gradnji željezničke pruge Brčko-Banovići, duge 190 km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva. 9. novembar – Sarajevska opera započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom "Prodana nevjesta" Bedricha Smetane. 19. novembar – Afganistan, Island i Švedska pristupile Ujedinjenim Narodima. 23. novembar – Bombardiranjem sjevernovijetnamskog grada Haiponga počeo je Prvi Indokineski rat. Komunistički vođa Hồ Chí Minh proglasio je 1945. na sjeveru zemlje nezavisnu Demokratsku Republiku Vijetnam, dok je jug ostao pod francuskom kontrolom. Konflikt u koji su se 1964. uključile i SAD, završen je 1975. pobjedom komunista.
Decembar 7. decembar – Skupština FNR Jugoslavije donijela je zakon o nacionalizaciji kojim su obuhvaćena sva veća privatna preduzeća. Time je likvidiran i inostrani kapital, koji je u industriji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko 50 odsto. 10. decembar – Donesena Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 12, o grčkom pitanju, i međunarodnim posljedicama Grčkog građanskog rata.
Rođeni Januar 1. januar Omer Hadžiselimović, bosanskohercegovački anglista i historičar književnosti Smail Klarić, bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Ratnog predsjedništva općine Mostar 2. januar – Andrzej Fiedor, poljski biatlonac 5. januar – Diane Keaton, američka glumica, režiserka, producentica i scenaristica 19. januar Dolly Parton, američka kantri-pjevačica Mauri Röppänen, finski biatlonac i olimpijski sportski strijelac
Februar 3. februar – Dunja Fališevac, hrvatska akademkinja, filologinja i književna historičarka 4. februar Ken Thompson, američki naučnik Usnija Redžepova, makedonska pjevačica romsko-turskog porijekla 21. februar – Alan Rickman, britanski glumac;
Mart 8. mart Urs Brechbühl, švicarski biatlonac Jasna Diklić, bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica; 11. mart – Vinnie Paul Abbott, američki bubnjar 12. mart – Liza Minnelli, američka glumica i pjevačica; 13. mart – Marius Falquy, francuski biatlonac 19. mart – Elliot Archilla, američki biatlonac, koji je nastupao za Portoriko
April 3. april – John Morton, američki biatlonac 4. april – Lars-Göran Arwidson, švedski biatlonac. 6. april – Nikša Gligo, hrvatski muzikolog 24. april – Esko Karu, kanadski biatlonac
Maj 2. maj – David Suchet, britanski glumac 8. maj – Borislav Stjepanović, bosanskohercegovački glumac i režiser; 15. maj – Ann Savage, britanska astronomkinja 24. maj – Tansu Çiller, turska političarka, prva žena premijerka Republike Turske;
Juni 14. juni – Donald Trump, američki biznismen i političar, 45. i 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država 16. juni – Rick Adelman, američki košarkaš i trener
Juli 6. juli George W. Bush, američki političar i državnik; Sylvester Stallone, američki glumac; 9. juli – Bon Scott, bivši pjevač grupe AC/DC; 22. juli – Danny Glover, američki glumac 25. juli – Ljupka Dimitrovska, makedonska muzičarka 27. juli – Rade Šerbedžija, hrvatski filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar; 28. juli – Manabu Suzuki, japanski olimpijski biatlona
August 10. august – Rifet Bahtijaragić, bosanskohercegovački književnik; 13. august – Joachim Meischner, istočnonjemački biatlonac; 19. august – Bill Clinton, američki političar i državnik; 25. august – Olga Hadžić, srbijanska matematičarka
Septembar 8. septembar – Beriz Belkić, bosanskohercegovački političar; 10. septembar – Klaus Farbmacher, austrijski biatlonac 15. septembar – Terry Morse, američki biatlonac
Oktobar 4. oktobar – Susan Sarandon, američka glumica 20. oktobar – Elfriede Jelinek, austrijska književnica;
Novembar 6. novembar – Sally Field, američka glumica 16. novembar – Terrence McKenna, američki pisac i filozof; 17. novembar – Terry Branstad, američki političar i diplomata, 42. guverner Iowe i ambasador SAD-a u Kini 20. novembar – Duane Allman, američki blues rock gitarista i vođa grupe The Allman Brothers Band 26. novembar – Jakša Fiamengo, hrvatski pjesnik, pisac, novinar i akademik.
Decembar 1. decembar – Kemal Kurspahić, jugoslavenski novinar 5. decembar – Kazuo Sasakubo, japanski biatlonac 10. decembar – Fadil Redžić, bosanskohercegovački muzičar; 18. decembar – Milena Zupančič, slovenska glumica 27. decembar – Joe Kinnear, irski nogometaš i menadžer 29. decembar – Slobodan "Boda" Kovačević, bosanskohercegovački gitarista;
Umrli 17. januar – Clarence Erwin McClung, američki biolog 24. mart – Aleksandar Aljehin, rusko-francuski šahist 21. april – John Maynard Keynes, engleski matematičar i ekonomist 30. juni – Jozo Garić (krsnog imena Stjepan), franjevac i banjalučki rezidencijalni biskup od 1912. do 1946. 13. august – Herbert George Wells, engleski književnik 10. septembar – Olivér Halassy, mađarski plivač i vaterpolist 15. oktobar – Hermann Göring, njemački feldmaršal 16. oktobar Joachim von Ribbentrop, njemački političar u doba nacionalsocijalizma Arthur Seyss-Inquart, austrijski i njemački nacistički političar
Nobelove nagrade Fizika Percy Bridgeman, SAD Hemija James Sumner, SAD John Northrop, SAD Wendell Stanley, SAD Fiziologija ili medicina Hermann Muller, SAD Književnost Hermann Hesse, Švicarska Mir Emily Green Balch, SAD John R. Mott, SAD
Reference
Vanjski linkovi