Rizo Džafić (2. septembar 1945. godine, Bosanska Krupa) jeste bosanskohercegovački univerzitetski profesor, književnik, naučnik, književni kritičar, novinar i historičar književnosti. , gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a Filološki fakultet (studije južnoslavenskih i svjetske književnosti) u Beogradu 1971. godine.
Radio je kao srednjoškolski profesor u Bosanskoj Krupi, te u Njemačkoj (Stuttgartu, Kölnu i Freiburgu).
Po osnivanju Pedagoške akademije u Bihaću 1993. radio je kao asistent pri "Odsjeku razredna nastava" na predmetu Književnost za djecu.
Postdiplomske studije završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1998., i odbranio 2000. godine tezu "Razvitak dječije književnosti u Bosni i Hercegovini"
Doktorirao odbranivši tezu "Tematske, genealoške i kontekstualne vrijednosti savremene krajiške književnosti za djecu" na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2003. Za poeziju i prozu nagrađivan na više književnih konkursa.
Za rezultate u odgoju i obrazovanju dobio je 1987. godine, što je u to vrijeme bilo najviše priznanje SR BiH za prosvjetne radnike, Nagradu Hasan Kikić. Godine 2003. dodijeljena mu je nagrada "Najbolji lektor u Bosni i Hercegovini u 2003. godini".
Zastupljen u izborima, pregledima i antologijama savremene dječije poezije i proze, te u školskim udžbenicima i priručnicima i obaveznoj studijskoj literaturi na univerzitetima. Djela su mu prevedena na njemački, engleski, holanski, francuski, švedski, danski, turski, albanski, makedonski i slovenski jezik. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Od 1975. kao kritičar prati savremenu književnu produkciju u Bosni i Hercegovini i svijetu te objavljuje veliki broj članaka, kritika, studija i eseja u književnim časopisima: Lica, Život, Putevi, Bagdala, Braničevo, Brazde, Izraz, Most, Stvaranje, Mostovi, Odjek i dr.
Objavio je preko 300 naučnih, stručnih i kritičkih tekstova. Trenutno je na Pedagoškom fakultetu u Bihaću voditelj Odsjeka bosanski jezik i književnost.
Djela Brodolom,pripovijetke - Univerzal, Tuzla, 1982. Planinci, pripovijetke - Osvit, Karlovac, 1984. Grmečlije, pripovijetke - Univerzal, Tuzla, 1986. Naglavačke, poezija za djecu - KK Ivan Goran Kovačić, Bihać, 1988. Očev zavičaj, pripovijetke za djecu - Glas,Banja Luka, 1989. Očev zavičaj, priče za djecu - Bosanska riječ, Wuppertal, 1994. Neispričana priča, proza za djecu - El-Kalem, Sarajevo, 1996. Murat Šuvalić:IZABRANA DJELA - Bosanska Krupa, 1971. Azrailovo oko, bajke - Oko, Sarajevo, 1997. Antologija krajiške proze - Unsko-sanske novine, Bihać, 1998. Antologija bošnjačke poezije za djecu - Bosanska riječ, Wuppertal, 1998. Tajne beskrajne, poezija za djecu - Prosvjetni list, Sarajevo, 1998. Očeva sjekira, priče za djecu - Bosanska riječ, Wuppertal, 1998. Murat Šuvalić: Izabrana djela - Krajiška knjiga, Bihać, 1998. Igrokazi (slikovnica) - Krajiška knjiga, Bihać, 1998. Veliki let, pripovijetke - Planjax,Tešanj, 1999. Putovanje mačka Buce (slikovnica) - Planjax, Tešanj, 1999. Antologija bošnjačkih priče za djecu - Bosanska riječ, Wuppertal, 2000. Putovanje mačka Buce (slikovnica) - Krajiška knjiga, Bihać, 2000. Tajne beskrajne, poezija za djecu - Bosanska riječ, Wuppertal, 2003. Čitanka za V. razred osnovne škole - Denfas, Tuzla, 2005. Čitanka za VIII. razred osnovne škole - Denfas, Tuzla, 2005.
Nagrade i priznanja za književna djela List "4. juli", Beograd, Nagrada za priču 1987. List "4. juli", Beograd, Nagrada za priču 1988. List "4. juli", Beograd, Nagrada za priču 1989. List "Glas", Banja Luka – druga nagrada za priču, maj 1986. Književni susreti "Zija Dizdarević", Fojnica . Druga nagrada za priču Dječji list "Tik-tak", Beograd, Nagrada za najbolju priču 1985. Dječji list "Tik-tak", Beograd, Nagrada za najbolju priču 1986. Dječji list "Tik-tak", Beograd, Nagrada za najbolju priču 1987. "Male novine", Sarajevo – nagrada za priču 1986. "Zadrugar", Sarajevo – novinar godine 1985. "Vukovo pero" nagrada za pripovijetku, Tršić, 1983. Najbolji lektor u 2003. godini
Reference
Vanjski linkovi:
Kategorija:Biografije, Bosanska Krupa Kategorija:Bosanskohercegovački pisci Kategorija:Rođeni 1945. Kategorija:Živi ljudi