Ključ je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj krajini. Nalazi se u najjužnijem dijelu Unsko-sanskog kantona. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad okolinom.

Geografija mini|150px|lijevo|Kula ključke tvrđaveKljuč leži na magistralnom putu M-5, koji ga povezuje sa susjednim općinama Bosanski Petrovac i Mrkonjić Grad. Sa sjeverne strane graniči s općinom Sanski Most.

Predratna općina Ključ zauzimala je površinu od 844 km² i prema popisu iz 1991. imala je 37.391 stanovnika. Danas na području općine živi približno 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što predstavlja blizu 48% predratnog broja stanovnika. Općina je organizovana u deset mjesnih zajednica.

Kroz općinu Ključ protiče rijeka Sana, dok rijeka Sanica izvire ispod Grmeča i cijelim tokom teče kroz ovo područje. Obje rijeke su, uprkos savremenim ekološkim izazovima, ostale nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov. Istočni obronci Grmeča nalaze se na području općine, dok se na jugu izdiže planina Šiša.

Historija Iznad lijeve obale Sane, na nadmorskoj visini od 521 metar, nalazila se antička utvrda s koje se nadzirao prijelaz preko rijeke. Tragovi rimske utvrde postoje na platou kod kule Lubice, a ispod nje su ostaci antičkog zidanog objekta.

U srednjem vijeku Ključ je bio sjedište župe Banica. Prvi put se spominje u povelji bana Stjepana II Kotromanića između 1322. i 1324, kada je knezu Vukoslavu Hrvatiniću dodijelio župe Banicu i Vrbanju, uključujući gradove Ključ i Kotor.Vaclav Radimsky -Glasnik Zemaljskog muzeja III, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1891., 431-445. -O nekim prehistoričkim i rimskim građevnim ostacima u područu rijeke Sane u Bosni.

Dana 13. jula 1363. ugarski kralj Ludvig I izdao je povelju kojom je grad Ključ na Sani zamijenio za Brštanovac u križevačkoj županiji s knezom Vlatkom Hrvatinićem. Vlast Ugarske nad Ključem trajala je do 1382, kada je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić povratio porodične posjede.

Grad s podgrađem spominje se 1446. u povelji kralja Stjepana Tomaša, kojom je potvrđen posjed Ključa Ivanišu Dragišiću i njegovim sinovima. Iako je Ključ bio poznat više od stoljeća, tek se tada u dokumentima spominje i naselje Podključ.Ivo, Bojanovski, -Arheološki pregled 23, Savez arheoloških društava Jugoslavije, Beograd, 1982, 140–142. -Ključ na Sani, Ključ – srednjovjekovni grad

Pod drevnim gradom Ključem odigrala se 1463. završna bitka između bosanske i osmanske vojske, kojom je označen kraj samostalnosti srednjovjekovne bosanske države.

Nakon osmanskog osvajanja, Ključ je postao dio Bosanskog sandžaka, a kasnije Bosanskog pašaluka. Bio je sjedište nahije, kadiluka i kapetanije. Tokom austrougarskog osvajanja 1878. Bošnjaci su pružili snažan otpor austrougarskoj vojsci na Starom gradu.

Stari grad Ključ proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Na području općine nalazi se i Stari grad Kamičak, koji se nalazi na blagom uzvišenju na lijevoj obali Sane, u istoimenom naselju. Prema analizi nacrta, obrade kamena i tehnike zidanja, utvrđeno je da je riječ o srednjovjekovnom gradu. Tvrđava Kamičak posljednji put se spominje pred pad pod osmansku vlast 1495. Historijsko područje Stari grad Kamičak proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Rat u Bosni i Hercegovini

Preuzimanje općine i vojne akcije 1992. Prema utvrđenjima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, srpske snage preuzele su vlast u općini Ključ 27. maja 1992., nakon čega su uslijedila hapšenja, razoružavanje i napadi na bošnjačka sela i naselja. U selu Pudin Han nakon ultimatuma kriznog štaba od 28. maja 1992. počelo je granatiranje sa srpskih položaja, pri čemu su ubijeni civili, a stanovništvo je prisiljeno na povlačenje.

Tokom večeri 1. juna 1992. u Velagićima su muškarci iz više bošnjačkih zaselaka pozvani na punkt pod izgovorom izdavanja dozvola za kretanje, zatvoreni u staru osnovnu školu, a potom izvedeni ispred zgrade i strijeljani. MKSJ je u predmetu Brđanin utvrdio da je u tom događaju ubijeno najmanje 77 civila. Sud Bosne i Hercegovine je u predmetu Boško Unčanin i drugi utvrdio da su Boško Unčanin, Marinko Miljević i Dragan Despot, kao pripadnici VRS-a, učestvovali u progonu bošnjačkog civilnog stanovništva na području općine Ključ te da su 1. juna 1992. ispred škole u Velagićima ubili najmanje 74 civila. Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine 17. januara 2025. odbilo je žalbe i potvrdilo prvostepenu presudu kojom su sva trojica osuđena na po 18 godina zatvora.

Dana 10. jula 1992. izveden je napad na Biljane, pri čemu su bošnjački muškarci iz zaseoka Brkići, Džaferagići, Botonići i Jakubovac izdvojeni, zatvarani i potom ubijani na više lokacija. Na stranici predmeta Marko Samardžija Sud Bosne i Hercegovine naveo je da se optužba odnosila na događaje u Biljanima, uključujući odvajanje muškaraca od žena i djece te ubistva civila, dok je predmet pravosnažno okončan 23. oktobara 2008. osuđujućom presudom za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti, uz kaznu od sedam godina zatvora.

MKSJ je također utvrdio da su nakon preuzimanja općine civili iz Ključa i okolnih sela zatvarani u objekte kao što su zgrada SUP-a i škola Nikola Mačkić, dok su mnogi zatočenici kasnije transportirani u logor Manjača. U zasebnom predmetu pred domaćim pravosuđem, prema izvještavanju portala Detektor, Milenko Macanović je pravosnažno osuđen na pet i po godina zatvora za ubistvo jednog civila i nečovječno postupanje prema drugom zatočeniku u Ključu u junu 1992.

Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. pripadnici srpskih oružanih snaga ubili su više od 700 stanovnika Ključa, među kojima su bili muškarci, žene, djeca i starci. Ubistva su se dogodila na cijeloj teritoriji općine, uključujući Sanicu, Krasulje, Ramiće, Hripavce, Prhovo, Pudin Han, Velagiće i Biljane, gdje je ubijeno 260 civila. Mnogi stanovnici prošli su kroz logor Manjača. Najveće masovne grobnice su Lanište I, gdje je pronađeno 188 žrtava, Lanište II sa 77 žrtava i Prhovo sa 38 žrtava. Na području Ključa ekshumirano je ukupno 540 tijela.

Općina je pretrpjela velika razaranja; uništeno je pet džamija i katolička crkva.

Operacije 1995. U okviru operacije Sana 95 snage 5. korpusa ARBiH-a zauzele su Ključ 17. septembra 1995, čime je otvoren pravac daljeg napredovanja prema Sanskom Mostu i dolini Sane. Prema vojnoj analizi Balkan Battlegrounds, pad Ključa omogućio je uključivanje 510. brigade u daljnji prodor prema Sanskom Mostu, dok su druge operativne grupe nastavile ofanzivu prema Bosanskom Novom i Mrkonjić Gradu.

Ključ je imao izražen operativni značaj zbog položaja na komunikaciji između Bosanskog Petrovca, Sanskog Mosta, Mrkonjić Grada i zapadne Bosanske krajine.

Kultura Nacionalni spomenici Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Ključ nalaze se: "Stari grad Kamičak" (historijsko područje), "Stari grad Ključ" (graditeljska cjelina).

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2013, općina Ključ imala je 16.744 stanovnika, raspoređenih u 41 naselju. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Ključ ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Busije, Crkveno, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donji Ribnik, Donji Vrbljani, Dragoraj, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Sokolovo, Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Rastoka, Sitnica (Ribnik), Sredice, Stražice, Treskavac, Velijašnica, Velije, Zableće i dijelova naseljenih mjesta Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Dubočani, Gornje Ratkovo, Jarice, Ljubine i Velečevo. Od ovog područja formirana je općina Ribnik.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Ključ

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Ključ

Poznate osobe Šerif Konjević - pjevač Zlatan Muslimović - nogometaš Muhamed Subašić - nogometaš Enes Kišević - pjesnik i dramski umjetnik Husein Čokić - glumac Semir Krivić - televizijski glumac Emir O. Filipović - historičar i medievalist

Također pogledajte KK Sana-Ključ

Reference

Vanjski linkovi

Zvanični sajt općine Ključ

Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine u Unsko-sanskom kantonu *