Hasan Kikić (20. august 1905. Gradačac - 6. maj 1942. Čemernica), bosanskohercegovački književnik koji je pisao i poeziju i prozu. Zajedno sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem osnovao je časopis Putokaz, u osvit kulturalnog i političkog uzdizanja Bošnjaka."Bošnjačke i bosanske književne neminovnosti" Google Books, 2003. Pristupljeno 7.4.2016."Godišnjak Odjeljenja za književnost". Google Books, 1974. Pristupljeno 7.4.2016. Časopis je izlazio u periodu od 1937. do 1939. godine.
Poginuo je kao partizan 6. maja 1942. u četničkoj zasjedi kod sela Rapta, na planini Čemernici.
Biografija Rođen u osiromašenoj begovskoj porodici, kao jedan od sedam sinova roditelja Hase i Munire (rođene Đulbegović)."Hasan Kikić, književnik i revolucionar: Zaštitnik obespravljenih". Nezavisne novine, 25. novembar 2007. Pristupljeno 7.4.2016. Po završetku osnovne škole u Gradačcu, Kikić odlazi u Derventu, gdje nastavlja školovanje. U Derventi završava Višu dječačku školu i, zahvaljujući ujakovoj potpori, upisuje se u Učiteljsku školu. Iz Dervente, ne završivši školu, odlazi u Zagreb, gdje završava Učiteljsku školu - maturirao je 19. juna 1926. godine. Prve literarne radove objavljuje iste godine u zagrebačkom časopisu Vijenac. Medu prvima, Kikića je zapazio književni kritičar Jovan Kršić.
Nakon završene škole zaposlio se kao učitelj. Najprije je učiteljevao u Hajdarevićima kod Zavidovića, a potom u Rogatici i Ustiprači. Oženio se kolegicom Ankom Jovanović, a zbog nerazumijevanja ženine, ali i vlastite familije odlazi u Hrvatsku. Najprije kao učitelj radi u Gornjem Sjeničaku kraj Vrginmosta, a potom u Pisarevini."Hasan Kikić - pjesnik sirotinje". www.gracanickiglasnik.ba Pristupljeno 21.2.2020. 1937. godine zajedno sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem u Zagrebu pokrenuo je bošnjački časopis Putokaz. U vrijeme učiteljevanja privatno je položio gimnaziju, a zatim vanredno upisao Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 31. oktobara 1938. godine.
Sa početkom Drugog svjetskog rata odlazi u partizane u februaru 1942. i kao komesar I krajiškog proleterskog bataljona bataljona gine tri mjeseca kasnije - 6. maja 1942. u četničkoj zasjedi kod sela Rapta na planini Čemernici.
Po njemu je nazvana Nagrada za prosvjetne radnike u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini.
Bibliografija Provincija u pozadini, Epoha. Zagreb, 1935; Ho-ruk, roman, Slob, Zagreb 1936. Šta se događa u Španiji, Koprivnica, 1937. Objavljeno pod imenom Alija Korjenić. Bukve, roman, Hrvatska naklada. Zagreb, 1938; Lole i hrsuzi, Svjetlost. Sarajevo, 1947; Zgode o nasušnom hljebu, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949. Djela, Knjiga I-III, Svjetlost, Sarajevo, 1952-53. Carska goveda, Prosveta. Beograd, 1952; Dedija, Pripovijetke. Seljacka knjiga. Sarajevo, 1953. Proza, Prosveta; Svjetlost; Mladost. Beograd: Sarajevo: Zagreb, 1967 (Srpskohrvatski pisci XX veka). Izabrana djela Knjiga I-III, Priredili Rizo Ramić i Miroslav Vaupotić. Svjetlost Sarajevo, 1969. Pripovijetke - Provincija u pozadini - Bukve - Lole i hrsuzi, Matica hrvatska; Zora. Zagreb, 1969. Sabrana djela, Knjiga I-V Univerzal Tuzla, 1987.
Reference
Vanjski linkovi
Kitabhana "Hasan Kikić – revolucionar koga su zaklali četnici", Jasmin Agić, Al Jazeera Balkans, 8. 6. 2018.
Kategorija:Rođeni 1905. Kategorija:Umrli 1942. Kategorija:Biografije, Gradačac Kategorija:Bosanskohercegovački pisci Kategorija:Jugoslavenski pisci Kategorija:Bošnjaci