Godina 855. (DCCCLV) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru. Oznaka 855. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji Bizantijsko carstvo Regent Bizantijskog carstva Teodora je htjela da odvoji svog sina Mihaila III od njegove ljubavnice Eudokije Ingerine kako bi mu nametnula ženu Eudokiju Dekapolitisu, izabranu na takmičenju ljepote Lynda Garland Byzantine empresses : women and power in Byzantium, AD 527-1204 [archive] Routledge, 1999 (ISBN 978-0-415-14688-3). 20. novembar – Teoktistos, suregent Carstva u ime 15-godišnjeg cara Mihaila III, ubijen je po Mihailovom naređenju.

Evropa 29. septembar – Car Lotar I umire nakon 15-godišnje vladavine (suvladavajući sa svojim ocem Ludovikom Pobožnim do 840.). On dijeli Srednju franačku kraljevinu između svoja tri sina sporazumom koji se zove Prümski sporazum - najstariji, Ludovik II, dobija sjevernu polovinu Italije i titulu cara Svetog rimskog carstva. Drugi, Lotar II, prima Lotaringiju (Niske zemlje i Gornja Burgundija). Najmlađi, Karlo Provansalski, dobija Donju Burgundiju i Provansu.

Britanija Proljeće – Kralj Æthelwulf od Wessexa odlučuje otići na hodočašće u Rim, u pratnji svog najmlađeg sina Alfreda (6 godina) i velike pratnje Abels, Richard (1998). Alfred the Great: War, Kingship and Culture in Anglo-Saxon England. Harlow, UK: Longman, str 72. ISBN 0-582-04047-7.. On dijeli kraljevstvo između svoja dva najstarija sina; Æthelbald dobija zapadni dio Wessexa, dok Æthelberht postaje vladar nad Kentom, Surreyjem, Sussexom i Essexom .

El-Andaluz Emir Kordobe Muhamed I šalje ekspediciju protiv kralja Asturije Ordoña I u Alavi. Zauzima nekoliko kršćanskih uporišta Gonzalo Martínez Díez El condado de Castilla, 711-1038 : la historia frente a la leyenda [archive] Marcial Pons Historia, 2005 (ISBN 978-84-95379-94-8).

Abasidski halifat Halifa al-Mutawakkil šalje abasidsku vojsku, koju predvodi turski general Bugha al-Kabir, da uguši ustanak pobunjenih armenskih naharara. On pokorava zemlju i deportuje mnoge armenske plemiće u prijestolnicu halifata Samaru Ter-Ghewondyan, Aram (1976) . The Arab Emirates in Bagratid Armenia. Translated by Nina G. Garsoïan. Lisbon: Livraria Bertrand, str 83-86. OCLC 490638192..

855. u temama Religija 17. jul – Papa Leo IV umire nakon 8-godišnje vladavine, a nasljeđuje ga Benedikt III kao 104. papa Rima. Lotar I je proglasio Anastasija antipapom. Æthelwulf daje crkvama u Wessexu pravo da primaju desetinu. On daje jednu desetinu svoje zemlje Crkvi Stevenson, William Henry (1904). Asser's Life of King Alfred. Oxford, UK: Clarendon Press, str 186. OCLC 1354216.. Ćirilo i Metodije kreirali Slavensko pismo.

Rođeni Abu'l-Hasan Ali ibn al-Furat, muslimanski vezir (um. 924.) Gerald of Aurillac, franački plemić (približan datum) Guaimar I od Salerna, lombardski princ (približan datum) Han Jian, kineski vojskovođa (um. 912.) Jing Hao, kineski slikar (um. 915.)

Umrli 17. jul – Leo IV, papa Katoličke crkve (r. 790.) 20. septembar – Gozbald, opat i biskup Würzburga 29. septembar – Lotar I, franački kralj i car (r. 795.) 20. novembar – Teoktistos, bizantijski glavni ministar 8. decembar – Drogo od Meca, vanbračni sin Karla Velikog (r. 801.) Ahmed ibn Hanbel, muslimanski učenjak i teolog (r. 780.) Boso Stariji, grof od Torina i Valoisa Cyngen ap Cadell, kralj Powysa (Vels) Elisedd ap Cyngen, kralj Powysa (Vels) Pepin, grof Vermandois (približan datum) Sahnun ibn Sa'id, muslimanski pravnik (ili 854.) Sico II, princ od Salerna (Italija)

Reference