Čajniče je naseljeno mjesto i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.
Historija mini|desno|270px|Čajniče, poslije I svjetskog rata.
Srednji vijek Šire područje današnjeg Čajniča prisutno je u srednjovjekovnim izvorima kao oblast Drina i župa Pribud, premda se sam toponim Čajniče, prema novijim pregledima osmanske građe, prvi put spominje tek u osmanskim izvorima. U historiografiji se, ipak, smatra da su Osmanlije na tom prostoru zatekle već formiran trg, pa se rana historija naselja veže za kasnosrednjovjekovne trgovačke tokove Podrinja. Na bogato srednjovjekovno naslijeđe šireg čajničkog kraja upućuju i nalazi stećaka. U radu objavljenom u izdanju ANUBiH-a navodi se da je na području nekadašnjeg kotara Čajniče ustanovljeno 6.325 stećaka, po čemu je to područje bilo među najbogatijim zonama ove vrste spomenika u Bosni i Hercegovini.
Osmansko doba Prema turskim službenim tefterima, koji su do danas u originalu sačuvani u Istanbulu, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika.
O razvijenosti mjesta u prijelaznom razdoblju svjedoče i osmanski popisi: u radu o trgovima Hercegovačkog sandžaka navodi se da je u popisu iz 1477. Čajniče evidentirano kao pazar sa 210 kućanstava, što ga svrstava među razvijenija trgovačka naselja toga prostora. Prema sažetku novije monografije o mjestu, Čajniče je u osmanskom periodu izraslo od trga, preko varoši, do kasabe sredinom 16. stoljeća, a imalo je i status carskog hasa, što je uticalo na njegov upravni i privredni položaj.
Do 1572. godine Čajniče je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka. Tek 1582. godine pominje se kao samostalni kadiluk.
O značaju mjesta u osmansko doba svjedoči i putopisna tradicija: u studiji o autografu Evlije Čelebije navodi se da se spominju kovači kasabe Čajniče. Za Čajniče navodi da tako čudno mjesto, valovito i brdovito, nije nigdje vidio. Okruženo velikim brdima sa ogromnim drvećem i sa strašnim ponorima, svojim položajem djeluje istovremeno veselo, opasno i strašno, dok su sa druge strane predjeli sa voćnjacima prave rajske bašte.
Za sam šeher (grad) kaže da ima 5 muslimanskih i 3 hrišćanske mahale, 700 velikih i malih jednospratnih i dvospratnih zgrada, pokrivene ćeramidom, daskom, šindrom i kamenim pločama. Istovremeno navodi da u šeheru ima 50 vodenica, tri medrese, pet mekteba, četiri derviške tekije i tri hana, imaret (kuhinja za sirotinju), jedan hamam i oko 200 dućana.
Austro-Ugarska uprava, jugoslavenska država i SFRJ Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina došla je pod upravu Austro-Ugarske, a Čajniče je nastavilo funkcionirati kao kotarsko središte u istočnoj Bosni. Nakon 1918. godine bilo je u sastavu Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, a od upravne reforme 1929. nalazilo se u okviru Drinske banovine.
Poslije Drugog svjetskog rata Čajniče je ušlo u sastav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine unutar SFRJ, zadržavajući status općinskog središta.
Rat u Bosni i Hercegovini Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. područje Čajniča bilo je zahvaćeno teškim zločinima nad civilnim stanovništvom. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je progon kao zločin protiv čovječnosti počinjen u svim općinama obuhvaćenim optužnicom u predmetu Krajišnik, uključujući i Čajniče, kroz ubistva, okrutno i nečovječno postupanje, prisilno premještanje i nezakonito zatočenje. U predmetima pred Sudom BiH utvrđivane su i pojedinačne odgovornosti za zločine počinjene na području općine: u predmetu Stevo Jovanović i dr. optužnica se odnosila, između ostalog, na ubistvo šest civila, među njima dvoje djece, u junu 1992. godine, dok je u predmetu Ramiz Duraković prvostepenom presudom iz 2025. navedeno da je 14. februara 1993. u selu Šapići ubijen jedan civil i zapaljene dvije kuće.
Geografija Čajniče se nalazi na dvadesetom kilometru puta Goražde - Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.
Kultura mini|desno|250px|Mir-Muhamedova (Mehmed i Mustajbegova) džamija Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Čajniče
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Čajniče
Poznate osobe Hanka Paldum - pjevačica
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt općine Čajniče
Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Republike Srpske *