Golda Meir (rođena Golda Mabovitch; Kijev, 3. maj 1898 – Jerusalem, 8. decembar 1978) bila je izraelska političarka i 4. premijerka Izraela od 1969. do 1974. Bila je prva i jedina žena na čelu izraelske vlade i prva na Bliskom istoku.
Biografija Rođena u ukrajinsko-jevrejskoj porodici u Kijevu u tadašnjem Ruskom carstvu, emigrirala je 1906. u Sjedinjene Američke Države, gdje je završila učiteljsku školu u Milwaukeeju i radila kao učiteljica. Dok je bila u Milwaukeeju, prihvatila je Laburistički cionistički pokret.
Udana Meyerson, nakon razvoda 1956. promijenila je ime u hebrejsko Meir. Zajedno sa suprugom 1921. otišla je u Palestinu, gdje je postala aktivna u cionističkom pokretu. Tokom tridesetih i četrdesetih godina djelovala je u raznim cionističkim organizacijama u Palestini te u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna je od potpisnika dokumenta kojim je 1948. proglašena država Izrael. Meir je 1949. izabrana u Knesset, a iste godine ulazi u vladu kao ministrica rada i socijalne skrbi. Godine 1956. premijer David Ben-Gurion imenovao ju je za ministricu vanjskih poslova i na tom mjestu je ostala do 1966, kada se povukla zbog lošeg zdravlja.
Služila je na mjestu glavnog tajnika stranke Mapai, odnosno Ujedinjene laburističke stranke, da bi 1969. preuzela ulogu premijera nakon smrti Levija Eškola.
Na početku svog mandata, obavila je više diplomatskih posjeta zapadnim liderima kako bi promovisala svoju viziju mira u regionu. Izbijanje Jomkipurskog rata 1973. zateklo je Izrael nespreman i nanijelo velike gubitke vojsci. Rezultirajući bijes javnosti narušio je njen ugled i doveo do istrage o propustima. Njenoj koaliciji Alijanse je odbijena većina na kasnijim parlamentarnim izborima; podnijela je ostavku sljedeće godine, a na mjestu premijera ju je naslijedio Yitzhak Rabin.
Umrla je 1978. od leukemijeMarianne Goch, Golda Meir - Biografija sa stranice Fembio učitano 3.5.2014 i sahranjena je na planini Herzl.
Kontroverzna ličnost u Izraelu, Meir je nazvana osnivačem države i opisivana kao "gvozdena dama" izraelske politike, ali i široko okrivljena za to što je zemlja zatečena tokom rata 1973. Osim toga, njeno odbacivanje postojanja Palestinaca bile su široko kritikovane. Većina historičara vjeruje da je Meir bila uspješnija kao ministar rada i stanovanja nego kao premijerka.Meron Medzini, "Golda Meir–A Forty Year Perspective." Israel Studies 23.1 (2018): 73-85. online
Također pogledajte David Ben-Gurion
Reference
Izvori
Medzini, Meron. "Golda Meir–A Forty Year Perspective." Israel Studies 23.1 (2018): 73-85. online
Dodatna literatura
Bachleitner, Kathrin. "Golda Meir and Bruno Kreisky–A Political and Personal Duel." Israel Studies 23.1 (2018): 26-49. online; in 1973 she clashed with leader of Austria regarding Palestinian terrorist attacks against Jewish transit through Vienna.
, a standard scholarly biography; excerpt Lahav, Pnina. "“A Great Episode in the History of Jewish Womanhood”: Golda Meir, the Women Workers' Council, Pioneer Women, and the Struggle for Gender Equality." Israel Studies 23.1 (2018): 1-25. online , popular online
Medzini, Meron. Golda Meir: A Political Biography (2017) excerpt; a stamdard scholarly biography Medzini, Meron. Golda Meir: A Reference Guide to Her Life and Works (2020) excerpt Skard, Torild (2014) "Golda Meir" in Women of Power – Half a century of female presidents and prime ministers worldwide. Bristol: Policy Press, . Steinberg, Blema S. Women in power: The personalities and leadership styles of Indira Gandhi, Golda Meir, and Margaret Thatcher (McGill-Queen's Press-MQUP, 2008). , highly flattering
Tsoref, Hagai. "Golda Meir's Leadership in the Yom Kippur War." Israel Studies 23.1 (2018): 50-72. online Weitz, Yechiam. "Golda Meir, Israel's Fourth Prime Minister (1969–74)." Middle Eastern Studies 47.1 (2011): 43-61. online
Historiografija Schmidt, Sarah. "Hagiography in the diaspora: Golda Meir and her biographers." American Jewish History 92.2 (2004): 157-188. online
Vanjski linkovi
Kategorija:Rođeni 1898. Kategorija:Umrli 1978. Kategorija:Biografije, Kijev Kategorija:Izraelski političari