Trnovo je naseljeno mjesto i jedna od devet općina u kantonu Sarajevo.

Potpisivanjem mirovnog sporazuma prijeratna općina Trnovo podijeljena je u dva dijela. Od prijeratnih pet mjesnih zajednica, četiri su se našle u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je mjesna zajednica Trnovo oformila novu općinu u Republici Srpskoj. Administrativne funkcije se obavljaju u naselju Dujmovići gdje je i sjedište općine.

Geografija Općina Trnovo nalazi se oko 30 km jugoistočno od Sarajeva. Zauzima površinu od 337 km2. Na području općine ima 56 naseljenih mjesta. Naselja su organizirana u 4 mjesne zajednice (MZ Šabići, MZ Dejčići, MZ Trnovo i MZ Delijaš). Trnovo se nalazi na planinskim obroncima Bjelašnice, Igmana, Visočice, Treskavice i Jahorine.

Općina Trnovo obiluje izvorima pitke vode. Riječni tokovi su Željeznica, Crna Rijeka i Bijela Rijeka, koje teku prema Crnom moru te Rakitnica, koja teče prema Jadranskom moru, kao i tri planinska glacijalna jezera.

Općinu karakteriše kontinentalna klima, koja sa porastom nadmorske visine prelazi u oštru planinsku klimu alpskog tipa.

Historija Područje Trnova ima kontinuitet naseljenosti od prahistorijskog doba, bogato je srednjovjekovnim i osmanskim spomenicima, a u 20. stoljeću doživjelo je teška ratna razaranja i velike demografske promjene.

Najstarija historija Na području Trnova evidentirani su tragovi života još iz paleolita i drugih prahistorijskih razdoblja. Među značajnijim lokalitetima navode se prahistorijska gradina u Šišićima, paleolitsko nalazište Ruda Glavica kod Tošića, Gradina Prečani te Gradac u Bogatićima. Iz srednjeg vijeka potječu utvrda Gradac Trnovo i nekropole sa stećcima u Šabićima i na području Rakitnice.

Osmanski i austrougarski period Savremeni razvoj Trnova počeo je u osmanskom periodu. Iz tog vremena potječu i neki od važnijih vjerskih objekata na širem području, među njima gradska džamija iz 1565, stara džamija u Umoljanima iz 1716. i džamija u Lukavcu iz 1766. godine.

Tokom austrougarske uprave Trnovo se teritorijalno i upravno razvijalo. U mjestu su djelovali ispostava Kotora, pravoslavna parohija sa starom crkvom svetog Georgija iz 1886, narodna osnovna škola osnovana 1889, telegrafska stanica i kasarna. Na vrhu Bjelašnice 1894. godine izgrađena je meteorološka opservatorija, koja se u općinskim publikacijama navodi kao prva takve vrste na Balkanu.

20. stoljeće U 20. stoljeću Trnovo je bilo planinsko i saobraćajno važno područje južno od Sarajeva, povezano s prostorima Igmana, Bjelašnice, Treskavice i Visočice. Pred rat u Bosni i Hercegovini općina Trnovo imala je 6.991 stanovnika; prema podacima navedenim u presudi MKSJ-a, 1991. godine među njima je bilo 4.790 Muslimana (Bošnjaka), 2.059 Srba, 16 Hrvata, 72 Jugoslavena i 54 osobe ostalih ili nepoznatih etničkih pripadnosti.

Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma predratna općina Trnovo administrativno je podijeljena na Trnovo u Federaciji Bosne i Hercegovine i Trnovo u Republici Srpskoj.

Rat u Bosni i Hercegovini

Početak rata Trnovo je bilo među općinama zahvaćenim ratom već u proljeće 1992. godine. Prema nalazima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u martu i aprilu 1992. i srpske i bošnjačke snage podigle su punktove u Trnovu i njegovoj okolini. U isto vrijeme formirana je i zasebna srpska policijska struktura, smještena u zgradi doma kulture, a u lokalnim političkim strukturama tražena je podjela općinske uprave po etničkim linijama.

Napad i razaranja 1992. godine Krajem maja 1992. u Trnovu su se pojavili vojnici sa srpskim obilježjima i tenkovi, a ubrzo je uslijedio artiljerijski napad. U presudi MKSJ-a navodi se da je VRS pod komandom Ratka Bundala granatirale Trnovo više sati, pri čemu su kuće u vlasništvu Bošnjaka bile glavna meta granatiranja. Tokom istog napada zapaljene su muslimanske kuće i srušena gradska džamija.

Prema istoj presudi, u napadu je ubijeno najmanje pet muslimanskih stanovnika Trnova, a četrnaest ih je zarobljeno. Oko 2.500 Bošnjaka napustilo je Trnovo nakon napada, dok su oni koji su ostali, pretežno žene, djeca i starije osobe, bili izloženi dodatnim ograničenjima kretanja, ispitivanjima i pritvaranju. Dana 11. juna 1992. Kalinovik i Trnovo proglašeni su ratnim zonama, a dio zatočenih Bošnjaka kasnije je razmijenjen ili pušten na teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Posljedice rata Ratna dejstva ostavila su dugotrajne posljedice na stanovništvo, privredu i okoliš Trnova. U razvojnoj strategiji Općine Trnovo navodi se da je poljoprivreda pretrpjela velike štete u periodu 1992–1995, da je imovina bila napuštena i da su velike površine zemljišta zapuštene, a poslijeratni oporavak bio je usko vezan za povratak stanovništva i obnovu osnovnih sredstava za život.

Kultura Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991, općina Trnovo (u to vrijeme jedna od 5 prigradskih općina Grada Sarajeva) imala je 6.991 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Trnovo je podijeljena. Veći dio općine Trnovo ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Bogatići, Grab, Jablanica, Kijevo, Klanac, Milje, Podivič, Rajski Do, Tošići, Turovi i Ulobići, te dijelovi naseljenih mjesta: Trnovo i Vrbovnik. Od ovog područja formirana je općina Trnovo (RS).

Nacionalni sastav stanovništva - općina Trnovo

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Trnovo

Također pogledajte

Kanton Sarajevo

Reference

Vanjski linkovi

Zvanični sajt općine Trnovo Zvanična stranica Olimpijskog centra Bjelašnica

Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine u Kantonu Sarajevo * Kategorija:Bivše prigradske općine Sarajeva