Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i naseljeno mjesto koji se nalazi šezdesetak kilometara južno od Sarajeva na nadmorskoj visini oko 1070 m. Graniči sa općinama Foča (Republika Srpska), Foča (Federacija Bosne i Hercegovine), Konjic, Nevesinje, Gacko i Trnovo.

Historija Historijski izvori i materijalni ostaci svjedoče o dugom kontinuitetu naseljenosti ovog prostora.

Područje današnjeg Kalinovika naseljeno je od davnina, o čemu svjedoče različita arheološka nalazišta i ostaci starijih kultura na širem prostoru općine. U srednjem vijeku ovaj kraj se vezuje za župe Zagorje i Viševa, a u okolini su sačuvani ostaci srednjovjekovnih utvrđenja i nekropola sa stećcima.

Nakon osmanskog osvajanja prostor Kalinovika uklopljen je u administrativni i privredni sistem Osmanskog Carstva, dok je nakon Berlinskog kongresa 1878. dospio pod upravu Austro-Ugarske. Tokom 20. stoljeća Kalinovik je ostao mala planinska sredina čiji su društveni razvoj određivali stočarstvo, lokalna trgovina i saobraćajna povezanost sa susjednim krajevima istočne Bosne i Hercegovine.

Kalinovik u 20. stoljeću Pred rat u Bosni i Hercegovini Kalinovik je bio etnički mješovita općina. Prema podacima o popisu stanovništva, općina je 1991. imala 4.249 stanovnika, dok je prema popisu iz 2013. broj stanovnika pao na 2.029, uz izrazito izmijenjenu nacionalnu strukturu.

Rat u Bosni i Hercegovini Prema sudski utvrđenim činjenicama, bošnjačko stanovništvo je već u maju 1992. bilo podvrgnuto ograničenjima kretanja, a 11. juna 1992. srpske oružane snage proglasile su općinu ratnom zonom, čime je položaj civila dodatno pogoršan.

U periodu od maja 1992. do marta 1993. na području općine počinjen je širok spektar zločina nad bošnjačkim civilima, uključujući progon, nezakonita zatvaranja, ubistva, silovanja, prisilne nestanke, uništavanje imovine i druge oblike zlostavljanja. Sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da su Ratko Bundalo, kao komandant Taktičke grupe Kalinovik, i Neđo Zeljaja, kao komandir Stanice milicije u SJB Kalinovik, učestvovali u progonu bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik.

Među glavnim mjestima zatočenja bili su Osnovna škola "Miladin Radojević", Policijska stanica u Kalinoviku i logor "Barutni magacin". Prema prvostepenoj presudi Suda BiH, u školi "Miladin Radojević" od juna do septembra 1992. nezakonito je zatvarano bošnjačko stanovništvo, a zatočenici su bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju. Sudski utvrđene činjenice također navode da je od septembra 1992. do marta 1993. više osoba bilo zatočeno i u Policijskoj stanici u Kalinoviku, gdje su neki od njih pretučeni i maltretirani.

Posebno se izdvajaju zločini počinjeni nad zatočenicima iz logora "Barutni magacin". Prema sudskim i novinarskim izvorima, 5. augusta 1992. dio zatočenika je odveden iz logora i ubijen na više lokacija, uključujući Mehka brda kod Jelašaca i Ratine na području Foče. U izvještajima o ekshumacijama navodi se da je na Mehkim brdima pronađeno deset tijela, a da su žrtve ubijene vatrenim oružjem.

Tokom rata razorene su i kalinovičke džamije, što sudski utvrđene činjenice navode kao dio šireg progona i uništavanja bošnjačke zajednice na tom prostoru.

Za zločine počinjene u Kalinoviku vođeno je više postupaka pred domaćim pravosuđem. Sud Bosne i Hercegovine je 2009. donio prvostepenu presudu protiv Bundala i Zeljaje, a Apelaciono vijeće je 2011. pravomoćno osudilo Bundala na 22, a Zeljaju na 15 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti.

Poslijeratni period i sjećanje Porodice žrtava i preživjeli i dalje obilježavaju mjesta zatočenja i stradanja. Prema izvještaju Detektora iz 2022. godine, u Kalinoviku je obilježena 30. godišnjica zločina nad 121 ubijenim Bošnjakom iz ovog kraja, dok se za desetinama nestalih još tragalo.

Na području Kalinovika i nakon rata su pronalažene masovne grobnice. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 2021. saopćilo da su u kalinovičkom kraju pronađeni posmrtni ostaci više osoba, a Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) je iste godine utvrdila da masovna grobnica u Dobrom Polju sadrži ostatke najmanje deset žrtava povezanih sa genocidom u Srebrenici iz jula 1995.

Kultura

Nacionalni spomenici Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kalinovik se nalaze sljedeći spomenici: Nekropola sa stećcima Čengića Bare, historijsko područje, Nekropola sa stećcima Gvozno, historijsko područje.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalinovik imala je 4.667 stanovnika, raspoređenih u 73 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio općine Kalinovik je ušao u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta Gapići i Ljuta, te dijelovi naseljenih mjesta: Brda, Dragomilići, Hotovlje, Luko, Ljusići, Polje, Rajac i Zelomići.

Nacionalni sastav stanovništva – općina Kalinovik

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kalinovik

Reference

Vanjski linkovi

Zvanični sajt općine Kalinovik

Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Republike Srpske *