Abu'Abdulah Muhamed ibn Džabir ibn-Sinan al-Raki al-Harani as-Sabi' Al Battani () (Haran, danas Batani, Irak, 850. - u blizini Samare, 929.) bio je arapski astronom, astrolog i matematičar. Na zapadu je poznati i kao: Albategnius, Albategni ili Albatenius. Uveo je u upotrebu niz trigonometrijskih odnosa, a njegovo djelo Kitāb az-Zīj često su citirali mnogi srednjovjekovni astronomi, uključujući i Kopernika.
Al-Battani se ponekad naziva i Ptolomej ArapaBarlow, Peter; Kater, Henry; Herschel, Sir John Frederick William (1856). The Encyclopaedia of Astronomy: Comprising Plane Astronomy. R. Griffin. p. 494. te se smatra najvećim i najpoznatijim astronomom srednjovjekovnog islamskog svijeta.Schlager, Neil; Lauer, Josh (2001). Science and Its Times: 700-1449. Gale Group. p. 291.Griffin, Rosarii (2006). Education in the Muslim World: different perspectives. Symposium Books Ltd. p. 31.Angelo, Joseph A. (2014). Encyclopedia of Space and Astronomy. Infobase Publishing. p. 78.Ben-Menaḥem, Ari (2009). Historical Encyclopedia of Natural and Mathematical Sciences. Springer Science & Business Media. p. 541.
Život Malo je podataka o životu al-Battānīja poznato osim o njegovom rodnom mjestu Harranu koje se nalazilo u blizini današnjeg grada Urfe (današnja jugoistočna Turska), u tadašnjoj Gornjoj Mezopotamiji, kao i slavi njegovog oca poznatog kao proizvođača naučnih instrumenata. Ibn Hallikan, islamski učenjak iz 13. vijeka izražava sumnju po pitanju njegove muslimanske vjere i ističe da njegov epitet as-Šabi sugerira moguće sabijsko porijeklo. Neki zapadni historičari tvrde da je on imao plemenito porijeklo kao arapski princ dok tradicionalni arapski biografi to ne spominju. Između 877. i 918/19, tokom tih preko četrdeset godina, Al Battani živio je u drevnom gradu Raqqa, na sjeveru centralne Sirije, bilježeći svoja astronomska promatranja. Kaže se da je umro dok se vraćao u Bagdad u tvrđavi zvanoj Kasr al-Hadr, koja je bila blizu grada Tikrita ili Samare, na području današnjeg centralnog Iraka.
Astronomija Jedno od najpoznatijih dostignuća Al-Battanija u astronomiji bilo je određivanje solarne godine u trajanju od 365 dana, 5 sati, 46 minuta i 24 sekunde, pri čemu se ta njegova računica razlikuje od za samo 2 minute i 22 sekundeod danas precizno definisanog trajanja kalendarske godine.
Egipatski enciklopedista iz 12. vijeka Al-Kifti, u svojoj biografskoj historiji Ta'rīkh al-Ḥukamā, spominje doprinos al-Battanijevog napretka u astronomskom osmatranju i proračunima temeljenim na Ptolemejevom Almagestu.
Al-Battani je izmijenio neke rezultate Ptolomeja i sastavio nove tablice za Sunce i Mjesec koje su dugo prihvaćene kao autoritativne. Neka od njegovih mjerenja bila su tačnija od onih koje je Kopernik izveo mnogo vijekova kasnije, a neki to pojavu pripisuju položaju na kojem se Al-Battani nalazio a koji je bliže ekvatoru, tako da su ekliptika i Sunce, na višen položaju na na nebu te samim time manje podložni atmosferskom prelamanju. Al-Battani je primijetio da se smjer sunčeve apside, kako ju je zabilježio Ptolemej, mijenja.
Napisao je djelo Opus Astronomicum koje je 1537. štampano u knjizi Kretanje zvijezda (O kretanju zvijezda) (De Motu Stellarum). Djelo su na latinski preveli Platon Tiburtin i Melanchthon. Izvorni rukopis se čuva u Vatikanu.
Al-Battani je ponovno izračunao otklon ekliptike, nove vrijednosti za precesiju ravnodnevnice, dužinu godine i izradio zvjezdani katalog, kao i znamenite astronomske table Sabejske tabele (Kitāb al-Zīdž ili al-Zīdž al-Sābī). S tim tabelama je poboljšao Ptolomejeve izračune. Poboljšao je proračune Mjesečeve putanje i još nekoliko planeta. Predvidio je pomrčine Sunca i izdao vlastite teorije o pomrčini Mjeseca. Njegov kompendij astronomskih tablica je 1116. preveden na latinski, a u 13. vijeku na španski. Zidž je oko godine 1140. na latinski preveo Platon iz Tivolija.
Matematika
U matematici je uveo upotrebu sinusa, vjerovatno nezavisno od Aryabhate I. Njegovo djelo sugerira da arapski pisci nisu sami prepisivali, nego su donosili i vlastite rezultate, dobro ovladavši drevnim grčkim i istočnjačkim metodama. Prenošao je niz trigonometrijskih izraza, kao što su :
Također je riješio jednačinu sin x = a cos x i otkrio jednačinu:
koji je aproksimacija sinusa oko tačke 0. Našao je druge trigonometrijske formule, kao npr.:
Koristio je al-Marvazijeve zamisli o tangentama i s njima razvio jednačine za izračun tangensa i kotangensa, s pomoću kojih je izradio tablice. Značajno je doprinio sfernoj trigonometriji.
Priznanja
Po njemu je imenovan krater Albatani (Albategnius) na Mjesecu.
Reference
Vanjski linkovi
(PDF version)
Chisholm, Hugh, ur. (1911), Albategnius, Encyclopædia Britannica, (11. izd.), Cambridge University Press.
Kategorija:Rođeni 850. Kategorija:Umrli 929. Kategorija:Arapski astronomi Kategorija:Arapski matematičari