thumb|300px|right|Mamejsko klizište, koje je zatrpalo više od 100 kuća, izazvano enormnom količinom padavina Klizište je termin za stjenovitu ili rastresitu stijensku masu odvojenu od podloge koja pod utjecajem gravitacije klizi niz padinuGeološka terminologija i nomenklatura VIII-2 Inženjerska geologija, Zavod za regionalnu geologiju i paleontologiju Rudarsko-geološkog fakulteta, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1978.. Klizište ne mora da se kreće po jasno definiranoj površini (klizna površina) i tada se sredina po kojoj se odvija kretanje tijela klizišta naziva "klizna zona". Klizište je jedan od geomorfoloških oblika koluvijalnog procesa i geodinamički proces u inženjerskoj geologiji.
Klizište se može odvijati veoma različitim brzinama, od najsporijih kada se kretanje tla ne primjećuje, do veoma brzog kada je moguć nastanak velikih šteta i mogu biti ugroženi životi ljudi.
U starijoj literaturi za klizište se često koristio i izraz "urvina", koja se u suštini odnosi na pojavu odrona a ne klizišta.
Uzroci i nastajanje right|thumb|300px|Ova računarka simulacija prikazuje kretanje dubokog klizišta školjkastog tipa u San Mateo okrugu. Početak klizišta je zabilježen nekoliko dana poslije novogodišnje oluje 1997. kada se otvorila velika pukotina pri vrhu na mjestu ožiljka i stvorilo ispupčenje iznad nožice klizišta. Kretanje se nastavilo prosječnom brzinom od nekoliko metara na dan, pri čemu se uzbrdni dio sve više spuštao, probio potporni zid, i stvorio duboku depresiju u gornjem dijelu. Istovremeno, nožica je naklizala preko puta. Preko 250.000 tona stijenskog materijala je pokrenuto ovim klizanjem. Klizišta su odraz neravnoteže (nestabilnosti) u tlu. Kao što svako tijelo teži da iz stanja labilne ravnoteže pređe u stanje stabilne ravnoteže, tako i klizište klizanjem naniže teži zauzeti ravnotežni položaj odnosno da pređe u stanje stabilne ravnoteže. Uslovi za nastanak i razvoj klizišta su: geološki (povoljan litološki sastav, slojevitost, stepen litifikacije, pukotine) geomorfološki (nagib padine, dužina površine klizanja) hidrogeološki (nivo i režim podzemnih voda) klimatski i meteorološki (količina padavina, naglo topljenje snijega) vegetacioni antropogeni utjecaji (zasijecanje nožice padine pri građevinskim radovima, natapanje zemljišta otpadnim vodama, nasipanje materijala na padinama, sječa šuma) drugi utjecaji (zemljotres, podlokavanje nožice klizišta, utjecaj promjene nivoa akumulacije, vibracije usljed saobraćaja i dr.)
Elementi klizišta Elementi klizišta su: Ožiljci - markantna skokovita obilježja Čeoni Bočni Sekundarni Klizna površina - površina po kojoj se odvija kretanje tijela klizišta Tijelo - pokrenuti materijal Uvala - udubljenje pri vrhu klizišta Trbuh (ispupčenje) - brežuljkaste pojave na tijelu klizišta Nožica - najniži dio Pukotine - obično tenzione pri vrhu klizišta
Klizište može imati sve elemente jasno definirane i kao takve prepoznatljive na terenu ili neki od elemenata mogu biti nepotpuno izraženi i/ili dijelom zamaskirani (npr. preoravanjem njiva). Samo tijelo klizišta odlikuje se raznim mikroreljefnim oblicima i pojavama kao što su: ispupčenja i ovalne depresije često ispunjene vodom, talasi, terasasta zaravnjenja, pukotine izdizanja, smicanja (stepeničasta) uleganja i dr.
Tipovi klizišta thumb|250px|Klizište u El Salvadoru, izazvano zemljotresom 13. januara 2001. Različita priroda i izuzetna složenost procesa, te raznovrsni oblici kretanja i veliki broj drugih činilaca koji utiču na nastanak i mehanizam klizišta uslovili su nastanak velikog broja klasifikacija i podjela.
Podjela prema dubini klizne površine - Prema dubini klizne površine klizišta se dijele na: povšinska (<1m) plitka (1-5m) duboka (5-20m) vrlo duboka (>20m) Podjela prema količini pokrenute mase - Prema količini pokrenute (klizeće) mase klizišta se dijele na: mala (do nekoliko hiljada m3) srednja (do nekoliko desetina hiljada m3) velika (do nekoliko stotina hiljada m3) vrlo velika (do nekoliko miliona m3) Podjela prema mjestu nastanka na padini - Prema mjestu i uzroku nastanka klizišta se dijele na: delapsivna - klizište nastaje u nožici padine usljed podsijecanja i razvija se (naviše) uz padinu detruzivna - klizište nastaje u višim dijelovima padine, vrši pritisak na niže slojeve opterećujući ih i razvija se naniže Podjela prema vremenu nastanka - Prema vremenu nastanka klizišta se dijele na: primarna - na terenima koji nisu ranije bili zahvaćeni klizištima sekundarna - u okviru terena koji je ranije bio zahvaćen klizanjem. Podjela prema strukturi i sastavu padine - Prema strukturi i sastavu padine klizišta se dijele na: asekventna - u jednorodnim i neslojevitim stijenama konsekventna - pojava klizanja je predisponirana nagibom slojeva ili sistema pukotina prema nagibu padine insekventna - klizna ravan presijeca slojeve različitog sastava bez obzira na predisponiranost u sklopu terena. Podjela prema strukturi i veličini - Prema strukturi i veličini klizišta mogu biti: klizišta smjese čvrstih stijena klizajući blokovi klizni potoci površinska tečenja male dubine pod utjecajem padavina i podzemnih voda površinsko tečenje male dubine pod utjecajem samo atmosferskih padavina manja otkidanja po zahvatu i dubini - blago zatalasane površine padina Podjela prema mehanizmu klizanje tečenje složeno kretanje Podjela prema obliku klizne površine, reljefu i načinu kretanja - Prema obliku klizne površine, reljefu i načinu kretanja postoje sljedeći tipovi klizišta: Slojna Višeslojna Rotaciona Stepeničasta (kaskadna) Blokovska Potočasta Po mjestu pojavljivanja nadvodna podvodna klizišta
Prevencija Najvažnije je otklanjanje nakupljene vode. Pored toga imaju i mjere prevencije:
Kratkoročne mjere Blokada s balvanima Vorbeugen oder reagieren?Wie kann man sich vor Erdrutschen schützen? pristupljeno 18.5.2014 Drenaža za odvod vode iz zemlje, koja se postavlja u dubinu ili na površinu. U istu svrhu služe i kanali. desno|250px|mini|Jež Kratotrajna stabilizacija se postiže uz pomoć tzv. ježeva (barikade).Erdrutsche – Wie und wann? , pristupljeno 18.5.2014. Kod manjih odrona su dovoljni i zečji nasipi od vreća pijeska. Površine koje su i dalje pod kišom prekrivaju se s vodootpornim ceradama, PVC folijom itd. da bi se spriječilo dalje natapanje tla.
Dugoročne mjere Zaštitni zidovi, (armirani beton) koji mogu služiti i protiv snježnih lavina. Pošumljavanje pruža dugoročnu zaštitu jer korijenje drveća stabilizuje tlo. Smanjenje nagiba putem sanacije terena
Reference
Također pogledajte Geologija Poplave u BiH 2014
Kategorija:Prirodne katastrofe Kategorija:Geološke opasnosti