Borik je gradsko naselje i mjesna zajednica u Banjoj Luci. Nalazi se na lijevoj obali Vrbasa, istočno od centra Banje Luke. Dijeli se na dvije mjesne zajednice: Borik I i Borik II.
Tokom posljednjih nekoliko godina, u izgradnji je i novo naselje, Novi Borik, na desnoj obali Vrbasa kod "Incelovog" mosta. Borik je izgrađen tek nakon velikog zemljotresa 1969. U Boriku se nalazi istoimena Sportska dvorana.
Prema popisu stanovništva iz 1991. u Boriku je živjelo 11.854 stanovnika.
Istorija Prije razornog zemljotresa u oktobru 1969. godine na prostoru današnjeg naselja nalazio se neizgrađeni prostor sa grupacijom borova i obrađivanim zemljištem, dijelom nazivan "Kupusište".
Nakon zemljotresa, prioritet je bila izgradnja stanova, škola i privrednih kapaciteta, zbog čega je na tom prostoru predviđeno veliko stambeno naselje sa pratećim sadržajima.
Izgradnja naselja Glavnom saobraćajnicom u naselju, koja nosi naziv Bulevar vojvode Živojina Mišića (stari naziv Ulica Rade Vranješević) sa obostranim biciklističkim i pješačkim stazama naselje je u pravcu zapad-istok podijeljeno na sjeverni i južni dio. Saobraćajnica je svojim zapadnim dijelom sa drugom, desnom obalom Vrbasa spojena Mostom KAB-a (Venecija mostom) a na istočnom kraju Rebrovačkim mostom.
U izgradnji naselja učestvovalo je više građevinskih preduzeća - "Krajina" iz Banje Luke, "Vranica" iz Sarajeva, "Tehnika" iz Tuzle.
U prvoj fazi grade se slobodnostojeći objekti pretežno u sjevernom dijelu naselja. Građevinsko preduzeće "Vranica" izgradilo je nekoliko tipskih osmospratnih nebodera i nekoliko četvorospratnica. "Vranicine" zgrade su prepoznatljive po bijeloj fasadi sa sivim dijelovima između plavih prozora, a koji su sada najvećim dijelom zamijenjeni zbog dotrajalosti, dok je fasada ostala ista. Tokom devedesetih godina XX vijeka većina "Vranicinih" zgrada su nadograđene sa još po jednim spratom. U ovoj fazi izgrađena je i stambeno-poslovna zgrada "Titanik". Takođe, u ovoj fazi Građevinsko preduzeće "Krajina" gradi 5 slobodnostojećih dvanaestospratnih solitera u južnom dijelu naselja u montažnom "IMS sistemu" te GP "Tehnika" iz Tuzle gradi nekoliko četvorospratnica.
U drugoj fazi, prema projektu arhitekte Nebojše Balića iz Projektnog biroa "Plan", grade se stepenasto oblikovane stambene cjeline, poznate kao "lamele". "Lamele" su predstavljale nove urbanističko-arhitektonske pretenzije izražene u snažno strukturalnim, horizontalno i vertikalno razuđenim blokovima, kao i u fasadnoj plastici. Ovi objekti izgrađeni su u montažnom, prednapregnutom armiranobetonskom "IMS-sistemu", poznatijem kao "Sistem Žeželj". Ovaj sistem se sastoji iz montažnih armiranobetonskih stubova i kasetiranih tavanica, koji se međusobno utežu u oba horizontalna pravca. Primjenom ovog sistema, ne samo na konstruktivne elemente nego i na fasadne ploče, proces gradnje je znatno ubrzan.
Pored stambenih zgrada, takođe su se gradili i prateći objekti sa sadržajima primjerenim veličini naselja. Na sjevernom dijelu izgrađen je vrtić "Plavi čuperak" i Osnovna škola "Branko Ćopić" a u južnom dijelu Osnovna škola "Vuk Stefanović Karadžić" (stari naziv "Mirko Višnjić"), poznata i kao "Skopska škola" jer je predstavljala poklon Grada Skoplja nakon zemljotresa. U centralnom dijelu naselja, južno od glavne ulice, planirana je izgradnja objekta sa robnom kućom, bibliotekom, društvenim domom i ostalim sadržajima, za koji je projekat uradio arhitekta Hamdija Salihović, profesor iz Sarajeva. Ovaj objekat nikada nije realizovan, ali je u zamjenu realizovan objekat robne kuće koji je i danas tu, sa supermarketom i prodavnicom neprehrambene robe (danas teretanom). Projekat je uradila arhitekta Emina Kolonić.
Istočno od Borika, na prostoru poznatom kao Filipovića polje, prema projektu arhitekte Ljiljane Niketić, izgrađena je i gradska Toplana, kojom je čak omogućeno snabdijevanje naselja toplom vodom. Takođe, pored toplane, izgrađeni su objekti "Autoservisa" (danas Audi salon) "Elektrokrajine" (poznatiji kao Elektrodistribucija) i sektora održavanja "Vodovoda". Snabdijevanje naselja toplom vodom iz Toplane nije u funkciji od posljednjeg rata.
Sredinom sedamdesetih godina, na krajnjem sjeveru naselja, izgrađena je Sportska dvorana "Borik".
Tokom narednog perioda na području Borika vršene su nadogradnje pojedinih zgrada, kao i izgradnja novih stambeno-poslovnih objekata na mjestima ranijih praznih prostora ili individualnih stambenih objekata, čime se naselje značajno proširilo u odnosu na prvobitni obuhvat.
Obrazovanje Na području naselja Borik nalaze se dvije osnovne škole:
OŠ "Vuk Stefanović Karadžić" OŠ "Branko Ćopić"
Na području naselja takođe se nalaze četiri državna vrtića:
"Plavi čuperak" "Nataša" "Pinokio" "Leptirić"
U ovom naselju nalazi se i Spomenik parkovske arhitekture "Univerzitetski grad".
Saobraćaj Borik se nalazi na nepun jedan kilometar udaljenosti od centra grada, a sa Starčevicom i Obilićevom povezan je preko Rebrovačkog mosta i Mosta KAB-a, poznatijeg kao "Venecija most".
Kroz naselje Borik, preko Rebrovačkog mosta prolazi magistralni put prvog reda M-I 108 (stara oznaka M-4), danas poznat i kao Istočni tranzit, a koji nosi ime Bulevar vojvode Petra Bojovića. Istočni tranzit je jedna od najfrekventnijih saobraćajnica u gradu i glavna poveznica ne samo ovog dijela grada, nego i opština Čelinac i Kotor Varoš sa gradovima Prijedor i Gradiška, što stvara česte gužve na dionici u ovom naselju, a koje će u dogledno vrijeme biti riješene izgradnjom obilaznice od naselja Vrbanja, preko naselja Česma do postojećeg kružnog toka kod Nove pijace u Lazarevu.
Kroz naselje Borik prolaze sljedeće autobuske linije:
linija 9B (Česma - Medeno polje – Centar) linija 14 (Starčevica - Centar – Starčevica) linija 14B (Autobuska stanica - Borik – Starčevica) linija 17A (Starčevica – Nova bolnica) linija 20 (Incel - Centar – Paprikovac)
Reference
Vanjski linkovi Zvanični sajt grada Banje Luke