Sjednica Vrhovne komande Oružanih snaga održana je 12., 14. i 15. marta 1991. Na prijedlog Glavnog štaba JNA trebala je biti donijeta odluka o zavođenju vanrednog stanja u Jugoslaviji i povećanja borbene gotovosti JNA. Pojedini učesnici sjednice prijedlog su shvatili kao vojni udar odnosno uvođenje vojne uprave. Kasnije će stav Bogića Bogićevića, člana predsjedništva iz SR Bosne i Hercegovine, biti tumačen kao odlučujući faktor sprječavanja vojnog udara.

Učesnici

Štab Vrhovne komande JNA: general armije Veljko Kadijević, kao savezni sekretar za odbranu, general-pukovnik Blagoje Adžić načelnik štaba i admiral Stane Brovet, kao zamjenik saveznog sekretara za odbranu

Članovi Predsjedništva SFRJ, u funkciji Vrhovne komande, iz saveznih republika i autonomnih pokrajina: Bogić Bogićević, član predsjedništva iz SR BiH Nenad Bućin, član predsjedništva iz SR Crne Gore Borisav Jović, član predsjedništva iz Srbije i predsjednik Predsjedništva SFRJ Jugoslav Kostić, član predsjedništva iz AP Vojvodine Stjepan Mesić, član predsjedništva iz SR Hrvatske Riza Sapunxhiu, član predsjedništva iz AP Kosova Vasil Tupurkovski, član predsjedništva iz SR Makedonije Janez Drnovšek, član predsjedništva iz SR Slovenije.Sa sjednice Predsjedništva SFRJ - 12. ožujka 1991. (I. dio)hrvatski-vojnik.hr, pristupljeno:12.10.2014

Prethodni događaji

U SR Crnoj Gori i autonomnim pokrajinama (AP Kosovo i AP Vojvodina) putem organizovanih mitinga smjenjuju se rukovodstva i dovode ljudi odani Miloševiću (Antibirokratska i jogurt revolucija).Olivera Milosavljević,"Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine" cpi.hr,pristupljeno:15.11.2014 Održani su prvi demokratski izbori u republikama SFRJ. U SR Sloveniji pobijedila je koalicija DEMOS, u SR Hrvatskoj stranka HDZ, dok je u SR BiH na vlasti koalicija HDZ, SDA i SDS. Izbijaju nemiri u SR Hrvatskoj uz pobunu građana srpske nacionalnosti na području Kninske krajine (Balvan revolucija).S. Flegar, I. Rebac;"Balvan-revolucija: Na ovaj dan prije 20 god. je počelo" objavljeno 17. 8.2010; pristupljeno:15.11.2014 Proglašava se SAO Krajina, srpsko stanovništvo se naoružava iz skladišta JNA.Babić je ratovao i protiv RH i protiv Miloševića nacional.hr, objavljeno 6. 3.2010; pristupljeno:15.11.2014 "Naoružavanje Srba u Hrvatskoj (Gorski Kotar)"hrvatski-vojnik.hr,pristupljeno:15.11.2014 Pošto je TO Hrvatske već bio razoružan (Plan „Jedinstvo“) oružje se dobavlja iz Mađarske što je Služba državne bezbjednosti (SDB) razotkrila i objavila video snimak razgovora Martina Špegelja, ministra unutrpašnjih poslova SR Hrvatske s trgovcima oružjem.Petar Luković "Konačno, rat! (3)" e-novine.com,objavljeno 1. 7.2009; pristupljeno:15.11.2014 (Afera „Špegelj“) U Beogradu izbijaju demonstracije opozicije, organizovane od Draškovićevog SPO-a.Godišnjica demonstracija 9. marta vesti-online.com, objavljeno 9. 3.2010, pristupljeno 6.12.2014 Demonstracije eskaliraju te Predsjednik predsjedništva SFRJ Jović putem telefona 9. marta zove članove predsjedništva da daju saglasnost za upotrebu JNA. Tada je i Bogićević, dao saglasnost, međutim vojska izlazi s tenkovima na ulicu i razbija demonstracije. Ovdje je, kako kaže Bogićević, već tada izvršena obmana članova predsjedništva od strane rukovodstva SR Srbije.Nenad Pejić Bogić Bogićević: Čovjek koji je rekao "ne" slobodnaevropa.org,objavljeno 27. 2.2008; pristupljeno:12.10.2014

Sazivanje sjednice 220px|desno|mini|Borisav Jović

Putem televizije Borisav Jović saziva sjednicu za 12. mart 1991. u Beogradu. Prvoj sjednici nije prisustvovao Janez Drnovšek pošto je postojala nezvanična informacija da će članovi predsjedništva biti uhapšeni. Kiro Gligorov, predsjednik SR Makedonije, pokušao je odvratiti makedonskog člana predsjedništva Tupurkovskog od odlaska na sjednicu. MUP Makedonije pripremio je određeni broj vozila za evakuaciju važnijih osoba. Jović i Kadijević, u prethodnim danima vrše pritisak preko telefona na Bogićevića da se složi sa prijedlozima armije. Uz to su Bogićeviću putem prijatelja nuđene beneficije, novac, „vila na Dedinju“.Omer Karabeg Vasil Tupurkovski: Raspad je bio neminovan, ali ne i ratslobodnaevropa.org,objavljeno 27. 2.2008; pristupljeno:12.10.2014

Sjednica 12. marta Ispred zgrade predsjedništva članove dočekao je oficir JNA, koji je bez ikakvog objašnjenja, uputio ih u vojni autobus kojim su prebačeni u Štab vrhovne komande. član predsjedništva AP Kosovo, Sapunxhiu je bio bolestan te je direktno iz bolnice dovezen u Štab. Štab se nalazio na Topčideru u vojnom objektu "Karaš".Miroslav Lazanski, Odlazak poslednjeg jugoslovenskog generalapolitika.rs, objavljeno 2.11.2014, pristupljeno 12.12.2014 Sjednica je održana u hladnoj prostoriji, grijanje je bilo isključeno, kamere SSNO-a su snimale sjednicu. Mesić smatra da je prisustvo vojnih uniformi pod tim uslovima trebalo uplašiti članove predsjedništva. Na sugestiju Tupurkovskog članovima se dijele vojni šinjeli. Predsjedavajući Jović otvara sjednicu i daje riječ Kadijeviću. Kadijević je izjavio da se "izazivanjem građanskoga rata stvaraju uslovi za vanjsku intervenciju i definitivnu uspostavu marionetskih režima na prostoru SFR Jugoslavije, te da surova realnost sučeljava Oružanih snaga SFRJ s istim protivnikom kao i 1941. godine. Napomenuo je da je strani faktor već uveliko tu, najavljujući i svoje vojno prisustvo, te da su tu i domaće kvislinške snage, fašističke, ustaške, četničke, belogardijske, balističke i bugarofilske." Nakon toga ja kao ministar odbrane SFRJ, iznio sljedeće prijedloge:

Odmah donijeti odluku o uvođenju vanrednog stanja na cijeloj teritoriji SFRJ i suspendirati sve normativne akte koji su u suprotnosti sa ustavom SFRJ i saveznim zakonima. Donijeti odluku o podizanju borbene spremnosti oružanih snaga, uključujući i mobilizaciju dijela jedinica, do nivoa koji će prema procjeni Štaba vrhovne komande garantirati spriječavanje građanskog rata. Uspješno suprostavljanje svakom pokušaju strane vojne intervencije i osiguranje uslova za miran, demokratski, te na ustavu i zakonima SFRJ, zasnovan rasplet jugoslavenske krize. Hitno dovođenje narušenog sistema odbrane zemlje u ustavne okvire. Razoružanje i rasformiranje nelegalnih oružanih sastava u skladu sa naredbom Predsjedništva SFRJ od 9. januara 1991. godine. Potpuno realiziranje stavova i odluka Predsjedništva SFRJ u rukovođenju Teritorijalnom odbranom, te stavljanje vojne obaveze u nadležnost oružanih snaga SFRJ. Hitno nastaviti političke razgovore o budućem uređenju SFRJ, a u republikama čija se rukovodstva opredjeljuju za otcjepljenje, organizirati referendum na kome će se svakom narodu pružiti mogućnost za neposredno i slobodno izjašnjavanje, bez ikakvog diktata i majorizacije. Slijedeći volju naroda iskazanu na referendumu, što prije, a najkasnije u roku od šest mjeseci, donijeti ustav jugoslavenske države, organizirati višestrančke izbore i konstituirati nove organe vlasti. Buduće jugoslavensko društvo izgrađivati kao parlamentarnu demokraciju višestranačkog tipa, bez nametanja bilo kakvih i bilo čijih ideoloških nazora i monopola.200px|desno|mini|Stjepan Mesić

Slijedi glasanje uz to da su svi članovi mogli iznijeti stav prema prijedlozima. Mesić (SR Hrvatska) se je već u samom početku usprotivio:Omer Karabeg Stjepan Mesić: Ja sam dogovorio sastanak u Karađorđevu slobodnaevropa.org,objavljeno 27. 2.2008; pristupljeno:12.10.2014 Sa sjednice Predsjedništva SFRJ - 12. ožujka 1991. (II. dio)hrvatski-vojnik.hr, pristupljeno:21.10.2014

Glasovi za: Nenad Bućin (SR Crna Gora), Jugoslav Kostić (AP Vojvodina), Borisav Jović (Srbija), Riza Sapunxhiu (AP Kosovo)

Glasovi protiv: Stipe Mesić (SR Hrvatska), Vasil Tupurkovski (SR Makedonija)

Suzdržan: Bogić Bogićević (SR BiH)

Jović zaključuje sjednicu i naglašava da Predsjedništvo nije donijelo odluku. U velikoj tajnosti admiral Mamula putuje u London, Kadijević u Moskvu a Adžić u Pariz da se zatraži podrška vanjskih sila. Sovjetski general Dmitri Jazov dao je Kadijeviću odgovor da se sačeka dok vojska ne obori Mihaila Gorbačova dok su vlade u Londonu i Parizu izjavili da je to unutrašnja stvar Jugoslavije. No vojni puč protiv Gorbačova kasnije ne uspijeva. Za putovanje Kadijevića naknadno je saznao Ante Marković tokom boravka u Moskvi.

Sjednica 14. marta desno|mini|Janez Drnovšek

Bogić Bogićević stavlja se pod veliki pritisak, da kao bosanski Srbin, sljedeći put glasa za. Kadijević i Jović obrazovali su tim ljudi s zadatkom da „za 3 dana slome Bosanca“. Jović opet saziva sjednicu za 14. i 15. mart na istoj lokaciji. Sada je prisustvovao i Drnovšek. Nakon kratkog izlaganja Kadijevića kreće glasanje:

Glasovi za: Nenad Bućin (SR Crna Gora), Jugoslav Kostić (AP Vojvodina), Borisav Jović (Srbija)

Glasovi protiv: Bogić Bogićević (SR BiH), Riza Sapunxhiu (AP Kosovo i Metohija), Stipe Mesić (SR Hrvatska), Vasil Tupurkovski (SR Makedonija), Janez Drnovešek (SR Slovenija).

Time vojni vrh nije dobio saglasnost predsjedništva. Nakon što je i ovaj put prijedlog nije prihvaćen, Kadijević stavlja do znanja da sjednica nije završena i da se odloži za sutra 15. marta.Sa sjednice Predsjedništva SFRJ - 14. ožujka 1991. (III. dio)hrvatski-vojnik.hr, pristupljeno:31. 1.2015

Sjednica 15. marta

Idućega dana Tupurkovski pojašnjava da vanredno stanje nije rješenje za jugoslovensku krizu:

Nakon što je Jović izložio da se masovno naoružavanje srpskog stanovništva i osnivanje "srpske vojske" neće moći više zaustaviti vojni vrh obavještava članove, da će JNA bez obzira na njihovu odluku, sama povući posljedice.Predsjedništva SFRJ - 15. ožujka 1991. (IV. dio)hrvatski-vojnik.hr, pristupljeno:31. 1.2015 :

Moguće posljedice Trojka Kadijević-Milošević-Jović imali su dvije opcije da vojska preuzme vlast u ruke:

Prva navedena, s formalnim glasanjem da bi se međunarodnoj javnosti prikazalo da je Predsjedništvo donijelo odluku, nije uspjela jer je većina glasova bila protiv Kod druge opcije bi Bućin, Kostić, Jović podnijeli ostavke, Sapunxhiu bi se smjenio što se nakon glasanja i desilo. U takvoj situaciji, kad predsjedništvo ne postoji, vojska bi nastupila kao čuvar Ustavnog poretka. Tada bi JNA preuzela vlast u Sloveniji, BiH, Hrvatskoj i Makedoniji. Na scenu stupa ova druga opcija no 17. marta Kadijević obaviještava Miloševića i Jovića da vojska neće da preuzme odgovornost jer je njegov štab procijenio sljedeće posljedice na unutrašnjem i međunarodnom planu:

Na unutrašnjem planu Sukob TO-a i MUP-a Slovenije i Hrvatske s JNA Sukob MUP BiH s JNA odnosno onog dijela gdje Muslimani i Hrvati imaju većinu Ustanak Albanaca na Kosovu Sukob MUP Makedonije s JNA Protesti opozicije u Srbiji

Na međunarodnom planu Blokada granica SFRJ Zamrzavanje imovine, bankovnih računa itd. u inostranstvu Mogućnost vojne intervencije

Kasniji događaji u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Kosovu pokazuju da je vojni vrh imao dobru procjenu.

Uloga KOS-a KOS koji je pravio procjenu stanja u zemlji, jedan je od tvoraca plana vojnog udara. Savezni SUP je bio zadužen da motri članove predsjedništva.Svetislav Spasojević, Sve tajne KOS-a - Svedočenje general-majora Aleksandra Vasiljevića (2) - Da li je pripreman državni udar, objavljeno u NIN-u 19.06.92, pohranjeno u web.arhiv.rs, pristupljeno 12.12.2014

Posljedice desno|mini|Bogić Bogićević