Autosomno nasljeđivanje podrazumijeva da fenotipsko ispoljavanje određenog svojstva zavisi od prisustva ili odsustva odgovarajućih alela sa autosoma. Osobina, tj. njena fenotipska varijanta može biti dominantna ili recesivna, a javlja se podjednako često u oba spola. Većina nasljednih bolesti i poremećaja su posljedica oštećenih gena na autosomima, što je i očekivano, imajući u vidu njihov broj i veličinu, tj. njihov relativni udio u genomu.Campbell N. (2005). Biology. Benjamin/ Cummings, San Francisco .Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, .King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ; .Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, .Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, .
Na osnovu prirode interakcije među odgovornim alelima razlikujemo: Autosomno dominantno nasljeđivanje, Autosomno nepotpuno dominantno (intermedijarno) nasljeđivanje i Autosomno recesivno nasljeđivanje. Postoji još i kategorija rijetkih karaktera koji imaju Pseudoautosomno nasljeđivanje: Dominantno i Recesivno.Hartl D., Jones E. (2005): Genetics: Analysis of genes and genomes, 6th Edition, Jones & Bartlett, New York, .
Reference
Također pogledajte Autosom Heterosomno nasljeđivanje Spolno vezano nasljeđivanje Genetika čovjeka
Kategorija:Klasična genetika Kategorija:Genetička terminologija