1929. (MCMXXIX) bila je uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1929. godina nove ere i Anno Domini (AD), 929. godina 2. milenija, 29. godina 20. stoljeća i posljednja godina 1920-ih.

Ova godina je označila kraj perioda poznatog u američkoj historiji kao bučne dvadesete nakon što je krah na Wall Streetu 1929. godine doveo do Velike depresije širom svijeta. U Americi je postignut sporazum o okončanju Cristero rata, katoličke kontrarevolucije u Meksiku. Pravosudni komitet Tajnog vijeća, britanski visoki sud, presudio je da su Kanađanke osobe u predmetu Edwards protiv Kanade (Generalni tužilac). Prva dodjela filmskih nagrada održana je u Los Angelesu, dok je Muzej moderne umjetnosti otvoren u New Yorku. Stvorene su peruanske ratne snage. Događaji 6. januar Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca Aleksandar I Karađorđević ukinuo je Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi, što je označilo početak Šestojanuarske diktature, kojom je kralj Aleksandar ukinuo parlamentarni život i uveo lični režim zasnovan na ideji „integralnog jugoslavenstva”. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca dobija naziv Kraljevina Jugoslavija (a time Aleksandar postaje kralj Jugoslavije), tako da je promijenjena njena teritorijalna organizacija uvođenjem devet administrativnih jedinica (Dravska banovina, Drinska banovina, Moravska banovina, Primorska banovina, Savska banovina, Vardarska banovina, Vrbaska banovina i Zetska banovina). Beograd sa Pančevom i Zemunom predstavljao je posebno upravno područje. Albanska sestra misionarka Agnes Gonxha Bojaxhiu, kasnije poznata kao Majka Tereza, stiže u Kolkatu iz Irske i započinje svoj rad u Indiji. 25. oktobar – Berzovni krah na Njujorškoj berzi Wall Street, nakon čega je uslijedila Velika depresija. 29. novembar – Američki admiral Richard Byrd postao prvi čovjek koji je preletio Južni pol. mini|171x171piksel|24. – 29. oktobar: Slom na Wall Streetu 1929. godine, početak Velike depresije.

1929. u temama

Rođeni Januar 3. januar – Sergio Leone, italijanski režiser 15. januar – Martin Luther King Jr, američki teolog, borac za ljudska prava i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. 26. januar – Stanisław Styrczula, poljski biatlonac

Februar 6. februar – Sixten Jernberg, švedski skijaš-trkač 18. februar – Frank Gehry, kanadsko-američki arhitekt 25. februar Zijo Kučukalić, bosanskohercegovački muzikolog Jerome Kagan, američki psiholog 28. februar – Frank Gehry, kanadsko-američki arhitekt

Mart

April 1. april – Milan Kundera, češko-francuski književnik 2. april – Hans Koschnick, njemački političar 8. april – Jacques Brel, francuski šansonijer i glumac

Maj 12. maj – Nada Ludvig-Pečar, bosanskohercegovačka kompozitorica 17. maj – Branko Zebec, hrvatski nogometaš i trener 26. maj – Pentti Taskinen, finski biatlonac 29. maj – Peter Ware Higgs, britanski teoretski fizičar

Juni 4. juni – Karolos Papoulias, grčki političar i državnik 12. juni – Anne Frank, žrtva holokausta (Dnevnik Anne Frank) 14. juni – Jaylee Burley Mead, američka astronomkinja 17. juni – Tigran Petrosjan, sovjetski i armenski šahovski velemajstor 18. juni – Jürgen Habermas, njemački filozof i sociolog

Juli 11. juli – Júlia Sigmond, mađarsko-rumunska glumica i spisateljica na esperantu 16. juli – Mileva Prvanović, srbijanska matematičarka i članica SANU 19. juli – Ilija Ladin, bosanskohercegovački pjesnik 29. juli – Jean Baudrillard, francuski filozof

August 3. august – Muhamed Filipović, bosanskohercegovački historičar, pisac i filozof 4. august – Gabriella Tucci, italijanska operska sopranistica 24. august – Jaser Arafat, palestinski političar i vođa

Septembar 4. septembar – Elizabeth Roemer, američka astronomkinja 17. septembar – Stirling Moss, britanski vozač Formule 1 25. septembar – Barbara Walters, američka novinarka 29. septembar – Ivan Svitličnij, ukrajinski pjesnik, književni kritičar, prevodilac, borac za ljudska prava i sovjetski disident

Oktobar 15. oktobar – Milorad Pavić, srpski pisac 31. oktobar – Bud Spencer (Carlo Pedersoli), italijanski plivač, glumac i režiser

Novembar 4. novembar – Mira Banjac, srbijanska glumica 9. novembar – Imre Kertész, mađarski književnik 9. novembar – Norman Shutt, britanski biatlonac i skijaš-trkač 26. novembar – Slavko Avsenik, slovenski muzičar i kompozitor za harmoniku

Decembar 24. decembar – Mary Higgins Clark, američka književnica

Umrli Januar 13. januar – Marie Andree-Eysn, austrijska folkloristica, botaničarka i kolekcionarka.

Februar

Mart

April 4. april – Karl Benz, njemački izumitelj

Maj

Juni

Juli

August

Septembar

Oktobar 26. oktobar – Aby Warburg, njemački historičar umjetnosti

Novembar 3. novembar – Jan Baudouin de Courtenay, poljsko-ruski lingvist

Decembar

Nobelove nagrade Fizika Louis de Broglie, Francuska Hemija Arthur Harden, Ujedinjeno Kraljevstvo Hans von Euler-Chelpin, Švedska Fiziologija ili medicina Christiaan Eijkman, Nizozemska Frederick Hopkins, Ujedinjeno Kraljevstvo Književnost Thomas Mann, Njemačka Mir Frank B. Kellogg, SAD

Reference

Vanjski linkovi