Jajačka Banovina je bila administrativna i vojna jedinica na teritoriji današnje države Bosne i Hercegovine. Pripadala je Hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji. U izvorima na mađarskom jeziku označavana je kao Jajcei bánság, a na njemačkom Banschaft von Jajce. Kao i u ostalim banovinama njome je vlada ban.
Jajačka Banovina je obuhvatala tri župe srednjovjekovne Bosne: Vrbas, Sana i Dubica, uključujući gradove: Vrbaški Grad ili Banja Luka, Bjelaj ili Bilaj, na Bjelajskom polju (kod Bosanskog Petrovca), Bočac, Celepirovac, Greben, pri Vrbasu, Grmeč-grad, Jajce, Jezero, Kamengrad (sjeverozapadno od Ključa), Komotin, Koszoruvar (Vinac), Kotorgrad, Kozarac, Krupa, Oštregrad-Istregrad, Peeg (Perga)?, Prusac, Sokolac (kod današnjeg Jezera), Travnik, Vinčac, Vrbenacgrad (kod Travnika), Zvečaj (u kanjonu Vrbasa).
Mnogi od njih bili su utvrđeni.
Granice ove banovine, prije Mohačke bitke, 1526. su bile: sjeverne - rijeka Sava, neposredno do grada Šamca (ne uključujući ga). Granica se zatim pružana duž rijeke Usore, obuhvativši i grad Dobor. Nakon toga se savijala prema jugozapadu sve do gornjeg toka rijeke Vrbanje. Istim pravcem je bila sve do gornjeg toka Vrbasa (iznad Bočca uključujuči i ovu utvrdu). Uzvodno, uz Vrbas se pružala sve do Jajca, koje je bilo centar Banovine. Jajačka tvrđava je bilo usamljena, kao mostobran sa suprotne, jugoistočne strane pritoke Plive i Vrbasa. Granica je zaobilazila Jajce s juga, uz rijeku Ugar, a grad Vinčac su, u međuvremenu, okupirale Osmanlije. Zatim je i skretala prema zapadu, do Jezera (koje su Osmanlije također već bile okupirale). Potom je granica išla prema sjeverozapadu, na Prijedor ili Pridor kod Sanine pritoke Gomjenice, uključujući i njen sliv.
Banovi Jajačke banovine bili su: Blaž Raškaj, Juraj Vlatković (zarobljen 1493. u krbavskoj bici), Franjo Berislavić (1494., skupa s Baltazarom Baćanom, 1499.-1501. i 1503.), Baltazar Baćan (Batthyány) (1494. skupa s Franjom Berislavićem,1502.), Ladislav Kaniški (juni 1495., uz Ivana Bebeka), Juraj Kanižaj, Ivan Bebek (juni 1495., s Ladislavom Kaniškim, 1505.), Bartol Berislavić, prior vranski (1507.), Juraj Stražemanski (Zthresemley, de Strasemlye, deZthresemlye, Stresemley, Zthresemley), 1505.-1510.) (1508.), ban Srebrničke banovine (1494.-1495.), Nikola Székely, Baltazar Alapić, Ivan Berislavić, (Ivaniš Berislavić), bratić Franje Berislavića (1511.-1513., Franjo je tada bio zamjenik, a sudionik u banstvu - Juraj Stražemanski), Ivan Tahi (1518.-), Petar Keglević (1520-1526.).
Izvori Milan Kruhek: Granice Hrvatskog Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima, Povijesni prilozi 10/1991., str.37-79 Crohis.com Stjepan Srkulj: Hrvatska uoči bitke na Mohaču 1526. godine Historija župe Podmilačje. Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, Zavoda 1942 str. 157 http://www.scribd.com/doc/24124044/Hrvatska-enciklopedija-Sv-III-Boja-Bra%C5%BE%C4%91enje.
Reference
Također pogledajte Jajce Srednjovjekovna Bosna Donji Kraji
Kategorija:Politički razvoj srednjovjekovne Bosne