Chagasova bolest ili američka tripanozomijaza jest tropska parazitska bolest uzrokovana protozoom Trypanosoma cruzi. Uglavnom je prenose insekti poznati pod imenom tropske stjenice. Simptomi se mijenjaju tokom infekcije; obično u ranoj fazi ili nisu prisutni ili su blagi i mogu uključivati groznicu, otečene limfne čvorove, glavobolje ili lokalne otekline na mjestu ugriza. Nakon 8-12 sedmica pojedinci ulaze u hroničnu fazu bolesti, a u 60-70% slučajeva nikad se ne pojave dodatni simptomi. Preostalih 30 do 40% ljudi razvije daljnje simptome 10 do 30 godina nakon početne infekcije. Simptomi uključuju proširenje srčanih komora u 20 do 30% slučajeva, što dovodi do zatajenja srca. Kod 10% ljudi može se pojaviti i proširenje jednjaka ili debelog crijeva.
Uzrok i dijagnoza T. cruzi obično se prenosi na ljude i druge sisare putem sisanja krvi, koje čine tropske stjenice iz potporodice Triatominae. Ovi insekti poznati su pod više domaćih imena, uključujući vinchuca u Argentini, Boliviji, Čileu i Paragvaju, barbeiro (berberin) u Brazilu, pito u Kolumbiji, chinche u Srednjoj Americi te chipo u Venecueli. Ova bolest također se može prenijeti i putem transfuzije krvi, transplantacije organa, konzumiranja hrane kontaminirane parazitima i s majke na fetus. Rani stadij bolesti dijagnosticira se pronalaženjem parazita u krvi pomoću mikroskopa. Hronična bolest dijagnosticira se pronalaženjem antitijela na T. cruzi u krvi.
Prevencija i liječenje Prevencija uglavnom podrazumijeva eliminaciju tropskih stjenica i izbjegavanje njihovog ugriza. Ostale preventivne mjere uključuju skrining krvi koja se koristi za transfuziju. Do 2013. godine vakcina još uvijek nije bila napravljena. Rana infekcija može se liječiti benznidazolom ili nifurtimoksom. Uzimanje ovih lijekova u ranoj fazi bolesti skoro uvijek rezultira izlječenjem, ali se njihova efikasnost smanjuje s odmicanjem Chagasove bolesti. Kad se koriste kod hroničnog oblika bolesti, mogu odgoditi ili spriječiti razvoj simptoma krajnje faze. Benznidazol i nifurtimoks izazivaju privremene neželjene efekte kod oko 40% ljudi, uključujući poremećaje na koži, toksikaciju mozga i iritaciju probavnog sistema.
Epidemiologija Procjenjuje se da 7-8 miliona ljudi, uglavnom u Meksiku, Srednjoj i Južnoj Americi ima ovu bolest. To rezultira s oko 12.500 smrtnih slučajeva godišnje zaključno sa 2006. godinom. Većina ljudi s ovom bolešću su siromašni i većina ih ne shvata da su zaraženi. Velike seobe stanovništva proširile su područja u kojima se javljaju slučajevi Chagasove bolesti, koja danas uključuju i mnoge evropske zemlje i SAD. U ovim područjima također je došlo do povećanja broja slučajeva zaključno sa 2014. godinom. Bolest je 1909. prvi opisao Carlos Chagas, po kome je i dobila ime. Ona napada više od 150 životinjskih vrsta.
Reference
Vanjski linkovi
Chagasova bolest na DMOZ-u Informacije o Chagasovoj bolesti, Centar za kontrolu bolesti (SAD) Informacije o Chagasovoj bolesti od inicijative "Lijekovi za zanemarene bolesti" Seminar Norme Andrews: Trypanosoma cruzi i Chagasova bolest UNHCO-va stranica o Chagasovoj bolesti Informacije o Chagasovoj bolesti za putnike od IAMAT-a (International Association for Medical Assistance to Travellers – Međunarodna asocijacija za medicinsku pomoć za putnike)]
Chagasova bolest Chagasova bolest Chagasova bolest Chagasova bolest Chagasova bolest