Sanica je naseljeno mjesto u sastavu općine Ključ, Bosna i Hercegovina.

Geografija

Na sjeverozapadu od Ključa je područje kojim protiče rijeka Sanica i koje je poznato kao Sanička dolina. Tu se nalaze tri naselja: Sanica Gornja, Sanica Donja i Sanica. Naziv Sanica potiče od izraza Mala Sana koji se odnosi na lijevu pritoku Sane čije je ušće na 12 km od Ključa. Rijeka izvire na Grmeču, iz dva vrela.

Historija U Gornjoj Sanici iznad polja Plećina na lokalitetu Crkvena glavica ustanovljena je pra-historijska gradina iz vremena kada su na ovim prostorima živjeli Iliri iz plemena Mezeji.Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Arheološka nalazišta regija 1-13, Tom 2, Sarajevo,1988, 142 Dolinom Sanice, dolazeći iz Bravskog polja sa južne strane Grmeča, prolazio je rimski put (Klaudijeva cesta) koji je iz Salone u Dalmaciji išao za Sisak u Panoniji. O tome svjedoči i rimski miljokaz nađen kod Donje Sanice, na željezničkoj stanici.Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI

Uz ovu cestu razvila su se dva napredna rimska naselja, jedno, veće na Dvorištu, zaseok Pantoši, u Gornjoj Sanici, drugo u Biljanima (Sanica), ispod antičke utvrde Grad.Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA

Srednji vijek

Područje Sanice je kao dio zemlje Donji Kraji u sastav bosanske države ušlo početkom 14. vijeka kada je ove krajeve i vlastelu iz roda Hrvatinići povratio ban Stjepan II Kotromanić. Uglavnom kao baštinski posjed roda Hrvatinići i u sastavu župe Banica saničko područje će ostati do pada srednjovjekovne Bosne 1463. godine. Šezdesetih i osamdesetih godina 14. vijeka dio župe Banice nalazio se u sastavu Ugarskog kraljevstva, ali je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić to povratio u posjed Hrvatinića. Nakon Hrvojeve smrti Sanica je pripala njegovom bratancu Ivanišu Dragišiću, te će do pada pod osmanlijsku vlast ostati u posjedu njegovih potomaka. Nakon osvajanja ugarskog kralja Matije Korvina Sanica je ušla u sastav Jajačke banovine i u tom administrativnom svojstvu će ostati do posljednje decenije 15.vijeka kada je ponovo prisajedinjena Osmanlijskom carstvu.Enes Dedić, Institut za Historiju - UDK UDK 94 (497.6 Sanica) “04/14” –Sanica u srednjem vijeku

Historija novog vijeka Po nekim izvorima Sanica je najvjerovatnije dobila ime po begovskom rodu Saničića koji su u ovo mjesto došli iz Anadolije (Turska) na početku osmanlijskog osvajanja Bosne. Saničići su se razgranali na više porodica: Alibegoviće, Bećirbegoviće, Alagiće, Šećerkadiće-Šećerbegovići, Karabegoviće, i Memiševiće, piše u knjizi „Sanička župa“.

Sanička dolina upamćena je i po Prvoj omladinskoj poljoprivrednoj radnoj akciji u periodu 1942.

Do sredine prošlog stoljeća bila je Sanica posebno općinsko mjesto. Neobičan događaj zadesio je ovo naselje 2013. kada je došlo do misterioznog nestanka malog jezera, a na njegovom mjestu ostao je krater dubok 10 m. Nakon nekoliko dana voda se vratila. Utvrđeno je da su jezero i okolne kuće smješteni na kraškom zemljištu, ispod kojeg se nalazi duboka razdjelina, te nije isključeno da se ponovo pojave krateri.

Privreda Sanica prepoznatljiva je kao prvo turističko selo još i u bivšoj Jugoslaviji. Stanovništvo ima smještajne kapacitete, domaću radinost, proizvodnju zdrave hrane, proizvodnju i uzgoj potočne pastrmke, te tradicionalne manifestacije koje upotpunjuju turističku ponudu.

Stanovništvo

Reference

Literatura Enes Dedić, Sanica u srednjem vijeku, Godišnjak BZK Preporod, Sarajevo 2014, 353-362.

Vanjski linkovi

Zvanični sajt općine Ključ