mini|Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu. Teogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je Hesiodovo djelo Teogonija. Prema orfičkim misterijama iz Haosa prvo proizlazi Nikta.
Stari Grci su među svojim piscima imali tumače mitova: Teagen, Metrodor, Stesimbrot i Herodor. Dešavalo se da su starogrčki dramaturzi i pjesnici ponekad mijenjali sadržaj mita radi ostvarivanja neke poruke. Primjer takvog postupka se može pronaći kod Pindara kad je umjesto klasičnog mita o Tantalovoj gozbi gdje Pelop izgubio svoje pleća i dobio nova od slonove kosti izmijenjeno da je Pelop sa njom rođen. Praksu izmjene mitova radi odgoja mladeži zagovara i Sokrat u drugoj knjizi Platonove Države.
Primordijalni bogovi
Haos je ništavilo iz kojeg prva bića dolaze u postojanje te se ta prva bića, Haosova djeca. Ona su: Ereb - vječna tama, nastaje iz Haosa. Nikta – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja Haosa sa Erebom). Eter - vječno svjetlo (čisti zrak neba koji dišu bogovi). Hemera - svijetli dan. Eros - spajatelj, prema Hesiodu je on prvi koji je nastao jer je morala postajati moć, snaga koja će garantirati spajanje svemira. Bog odgovoran za požudu, ljubav i seks, također je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od koncepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvorođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U eluzijanskim misterijama slavljen je kao Protagonus – prvorođeni. Geja – Majka Zemlja, kasniji oblik preindoeuropske Velike Majke koja potječe iz razdoblja neolita. Tartar – božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od Hada). U drevnim orfičkim misterijama Tartar je također i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svjetlost i svemir. Uran - zvjezdano nebo. Pont - more.
Titani, Kiklopi i Hekatonhiri mini|desno|Eros mini|desno|Heba mini|desno|Okean mini|desno|Jupiter i Tetida mini|desno|200 px|Melpomena i Hesiod Titani su loza Urana i Geje, prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj: Feba - Kejova supruga, božica Mjeseca. Hiperion - bog svjetla i sunca, stvara sa suprugom Tejom boga Sunca Helija, božicu Mjeseca Selenu, boginju zore Eju Kej - bačen je u Giros. Krej - Euribijin suprug. Kron - Zeusov otac, Rejin suprug, postaje vladar svijeta nakon oca Urana. Mnemozina - majka devet Muza, zaštitnica znanosti. Japet - suprug nimfe Klimene, nakon poraza bačen u Tartar Okean - gospodar mora i najjači Titan, stvorio je rijeke, mora i nimfe. Reja - Hestijina, Demetrina, Herina, Hadova, Posejdonova i Zeusova majka, vlada sa suprugom Kronom, najljepša Titanida. Teja - Kejova supruga. Temida - božica pravednosti i reda, druga Zeusova supruga (nakon Metide), poznaje budućnost i omogućila je Deukalijonu i Piri da prežive veliku poplavu da bi mogli ponovno nastaniti Zemlju. Tetija - božica mora, Okeanova supruga, proklela je zvijezde. Kiklopi su: Bront – grmljavina Sterop – grom Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata Potom dolaze Hekatonhiri: Kot Briarej ili Egeon ("koza") Gig
Stvaranje bogova
Unutar grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život: dijeljenje (Geja, Nikta) parenje (Hiperion, Zeus)
Prvobitna božanstva nastaju dijeljenjem od Haosa, no poslije Geje sva božanstva koja su nastala dijeljenjem potiču od Nikte (tamne noći).Klatt-Brazouski, Ancient Greek and Roman Mythology, 10 Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem. Primjećuje se model reprodukcije, iz akcije dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: Koji je uzrok ovome? postaje : Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka. Nakon Haosa se pojavljuje Geja, Zemlja, koja dijeljenjem stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce). Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski okean) i Krije, te Titani.
Spisak grčkih bogova i božica
Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji: Alkmenin i Zeusov sin odlikovao se snagom i izveo je niz junačkih pothvata. Prema priči razdvojio je stijene koje su sastavljale Evropu i Afriku, spojio Atlantski okean i Sredozemno more. Tako su nastali Heraklovi stupovi i između njih Gibraltarski moreuz. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde). Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, groma, munje i oluje Hera - Zeusova sestra i žena, ljubomorna i osvetoljubiva božica Atena, Palada - "ratoborna", božica mudrosti, zaštitnica gradova i obrtnika, simbol umjetnosti. Prema priči nije rođena od majke “već iskoči iz glave ocu svom”! Artemida - Zeusova i Letina kći, božica lova, Apolonova sestra. Afrodita - božica ženske ljepote i ljubavi, ona je "izrasla iz morske pjene", po drugom mitu je Zeusova i Dionina kći. Apolon, Feb - sin Zeusa i Lete, strijelac i zaštitnik umjetnosti i muške ljepote. Ares - Zeusov i Herin sin, bog rata i bojne vreve, simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage. Asklepije - bog liječništva Amfitrita - Posejdonova žena, jedna od 50 Nerejida, Tritonova majka. Dionis - bog prirode, vinove loze. Demetra - božica plodnosti, poučavala je ljude poljoprivredi. Eol - bog vjetra. Eros - bog ljubavi, Afroditin sin. Prikazivali su ga kao krilata dječaka s lukom i strijelama. Koga bi on pogodio svojom strijelom, taj bi usplamtio od ljubavi. Erinije - boginje osvete i prokletstva. Dužnost im je progoniti svakoga, ko ubije rođaka, simbol zle savjesti. Hermes - sin Zeusa i Plejade, bog laži, posrednik između bogova i ljudi. Had - bog podzemnog života. Hefest-bog vatre, kovač Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog, odlikovao se snagom, izveo je niz junačkih pothvata. Leta - jedna od Zeusovih žena, boginja ratara i stočara. Muze - kćeri Zeusa i Mnemozine, pokroviteljice znanosti i umjetnosti: Klio - Muza, pokroviteljica historije Kaliopa - epske poezije Uranija - astronomije Melpomena - tragedije Talija - komedije Terpsihora - plesa Polihimnija - lirske poezije, himne Euterpa - muzike, lirske poezije Erato - ljubavne poezije. Menade - nimfe boga vina i ljubavi. Mojre - božice životne sudbine i usuda, suđenice, kćeri Noći ili Temide i Zeusa. Kloto prede nit života, Laheza baca ždrijeb i dodjeluje sudbinu, Atropa presijeca nit života. Morfej - bog sna. Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa. Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira, provodi veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima. Perzefona - Demetrina kći, oteo ju Had da mu bude žena. U podzemlju u jesen i zimu, a u proljeće i ljeto s majkom na zemlji da bi Zemlja bila plodna. Temida- boginja pravde Tantal - jedini od ljudi koji je bio prihvaćen za stolom bogova. Tanatos - bog smrti, sin Noći i brat Sna. Ourea
Reference