Refleksna akcija, poznatija kao refleks, je nevoljni i skoro trenutni pokret kao odgovor na stimulans . Naučno korištenje termina "refleks" odnosi se na ponašanje koje je posredovano preko refleksnog luka ; ovo se ne odnosi na uzročno-posljedičnu upotrebu termina "refleks". Uključujući i životno važne reflekse unutrašnjih organa, procjenjuje se da čak oko 80% reakcija ljudskog tijela djeluje refleksno.Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, :http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC.Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, .http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, .Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, .

Refleksi čovjeka Potezni refleksi Potezni refleksi (često zvani duboki tetivni refleksi, iako ih ne treba miješati sa refleksima Golgijeve tetive) pružaju informacije o integritetu centralnog i perifernog nervnog sistema. Generalno, oslabljeni refleksi ukazuju na probleme u PNS-u, živahni ili preuveličan refleksi u centralnom nervnom sistemu. U ispitivanju funkcija ovih dijelova nervnog sistema, najčešće se testiraju slijedeći: Bicepsni refleks ( C5 , C6 ); Brahioradijalni refleks (C5, C6, C7 ); Refleks ekstenzora prsta (C6, C7); Tricepsni refleks (C6, C7, C8 ); Patelni refleke ( L2 , L3 , L4 ); Refleks gležnka (Ahilove tetive) ( S1 , S2 ) Dok se pomenuti refleksi iznad stimuliraju mehanički, termin H-refleksi odnosi se na analogne reflekse stimulirane električno i refleks vibracija tonusa za one koji su stimulirani putem vibracija.

Refleksi koji uključuju moždane živce thumb||320px|Lefleks koljenske patele 300px|thumb|Promjena u debljini sočiva, omogućava mrežnjači prijem svjetlosti , bez obzira na udaljenost (refleks akomodacije). Proces uključuje cilijarna mišićna vlakna

U ispitivanju stanje funkcija nervnog sistema primjenjuje se provjera nekoliko refleksa, kako slijedi (uključeni senzoerni i motorno nervi su označeni standardiim rimskim brojevima).

NazivČulniMotorniSvjetlosni refleks zjenica II IIIRefleks akomodacije II IIIVilični refleks V VRefleks rožnjače, također poznat kao treptajni refleks V VIIGlabelarni refleks V VIIVestibulo-očni refleks VIII III, IV, VI +Geg refleks IX X

Refleksi dojenčadi

thumb|Refleks (pri)hvatanja

Postoje refleksi koji se obično ispituju samo kod novorođenčadi, a najčešće refleks hvatanja.

Novorođene bebe imaju i niz drugih refleksa koji se ne vidi kod odraslih, a koji se nazivaju primitivni refleksi. Ove automatske reakcije na stimulanse omogućavaju bebi da odgovori na okoliš prije nego što bilo je počelo učenje Oni uključuju: Asimetrični refleks vratnog tonusa (ATNR); Palomentalni refleks ; Primorani refleks, također poznat i kao iznenadni refleks; Palmarni refleks opipa Refleks dojke Simetrični refleks vratnog tonusa (STNR) Refleks labirintnog tonusa (TLR)

Ostali refleksi Ostali refleksi čiji su centri u centralnom nervnom sistemu uključuju: Abdominalni refleksi (T6-L1): Gastrokoliični refleks Anokutani refleks (S2-S4) Kremasterični refleks (L1-L2) Refleks ronjenja (sisar]]a); Refleks mišićne odbrane; Refleks grebanja; Refleks straha; Refleks povlačenja ili refleks bijega; Refleks ukrštenog ekstenzora; Mnogi od ovih refleksi su prilično složeni jer zahtijevaju uključivanje velikog broja sinapsi u velikom broju različitih jezgara u CNS (npr, refleks bijega). Ostali pomenuti uključuju funkciju samo nekoliko sinapsi (npr.refleks povlačenja). Procesi kao što su disanje, varenje, i održavanje otkucaja srca mogu se smatrati refleksima akcije, prema nekim definicijama pojma.Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, .England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, .

Pravila obilježavanja U medicini, refleksi se često koriste za procjenu zdravlja nervnog sistema. Aktivnost refleksa se obično određuje na skali od 0 do 4. Dok se 2+ se smatra normalnim, neki zdravi pojedinci su hiporefleksivni i ispoljavaju sve reflekse na 1+, dok su druge hiperrefleksivni i imaju sve reflekse na 3+.

KategorijaOpis0 Odsutan2+ ili ++"Normalno"3+ ili +++ Hiperaktivan bez klonusa4+ ili ++++ Hiperaktivan sa klonusa

Također pogledajte Refleksni luk Sinapsa Nervni sistem Moždani živci

Reference

Vanjski linkovi https://web.archive.org/web/20090511171055/http://medinfo.ufl.edu/year1/bcs/clist/neuro.html University of Florida http://www.fpnotebook.com/Neuro/Exam/NrlgcExm.htm Neurologic Exam http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.</ref> https://web.archive.org/web/20120321002102/http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine

Kategorija:Nervni sistem Kategorija:Refleksi Kategorija:Fiziologija životinja