Indol je aromatično heterociklično organsko jedinjenje. Ima bicikličnu strukturu, od šestočlanog benzenovog prstena koji je spojen sa petočlanim pirolovim prstenom. Često se susreće u mirisima i lijekovima, a spojevi koji sadrže indolni prsten se nazivaju indolima. Indolna aminokiselina triptofan je prekursor neurotransmitera serotonina.
Opća svojstva i izvori Na sobnoj temperaturi, I+indol je čvrsta supstanca. Mogu ga proizvesti i bakterije kao degradacijski produkt aminokiseline triptofana. Prirodno se javlja u ljudskom izmetu i ima intenzivni fekalni zadah. U veoma niskim koncentracijama, međutim, on ima miris cvijeća, i sastojak je mirisa mnogih cvjetova (kao što je narandžasta blagovijest) i parfema. Takođe ga ima i u katranu. Odgovarajuća zamjena se naziva indolil.Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, .Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, .Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, .
Indol podliježe elektrofilnoj supstituciji, uglavnom na poziciji 3. Supstituirani indol isu gradivni elementi, a za neka od jedinjenja sintetski prekursori, triptofanskih derivata triptaminskih alkaloid a kao što su neurotransmiteri serotonin, i melatonin. U indolna jedinjenja se takođr ubrajaju i biljni hormon auksin (indolil-3-sirćetna kiselina), antiupalni lijek indomtacin, beta blokator pindolol, prirodni halucinogen dimetiltriptamin (N,N-DMT).
Ime indol je formulirano od reči indigo i oleum, budući da je indol prvi put izolovan tretmanom indigo boje oleumom.Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, .Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, .Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, .Alberts B. (2002)ː Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, .
Također pogledajte Indol sirćetna kiselina
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Indoli Kategorija:Hemikalije neugodnog mirisa Kategorija:Jednostavni aromatični prstenovi