Careva džamija, odnosno Sultan Bajezida Valije II. džamija, nalazi se u samom centru Foče, Bosna i Hercegovina. Pripada među tridesetak carskih džamija u Bosni i Hercegovini. Sultan Bajazid II je jedini sultan, po kojem su nazvane dvije džamije u Bosni i Hercegovini. Pored ove džamije druga je u Nevesinju. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Lokacija Careva džamija nalazi se u Carevoj mahali, na jednom istaknutom brežuljku zvanom Kavala, na prostoru između rijeka Drine i Ćehotine, a iznad nekadašnjeg srednjovjekovnog otvorenog trga zvanog Pazarište.
Historija lijevo|mini|Uništene džamije u Foči tokom rata u Bosni i Hercegovini od strane Vojske Republike Srpske. Evlija Čelebija bio je u Foči 1664. i ostavio je vrijedne podatke o tom mjestu u svom putopisu.
Natpis u stihovima na arapskom jeziku isklesan je na kamenoj ploči, veličine 60x90 cm, uzidanoj nad ulazom u džamiju. Natpis je smješten u osam četvrtastih polja. Pismo: lijep dželi-nesh. Tekst natpisa djelomično vokaliziran. Podloga natpisa obojena plavom, a slova običnom crnom bojom. Godina gradnje je 1500/1501. Posljednji put džamija je temeljito popravljana 1926. godine.
Careva džamija u Foči je zapaljena, a munara minirana u aprilu 1992. Obnovljena je 2016. godine.
Opis Careva džamija prema prostorno-tlocrtnom rješenju pripada tipu jednoprostornih džamija sa četverostrešnim krovom i kamenom munarom visokom 32 metra. U Bosni i Hercegovini ovih džamija ima mnogo više nego potkupolnih. Vanjske dimenzija su 10,65 x 19,00 m. Džamija ima otvoreni prostor sofa i zatvoreni centralni molitveni prostor. Izvedena od pritesanog kamena debljine 110 cm sa relativno niskim krovom pokrivenim crijepom, nekada ćeramidom. Mahfil je drvene konstrukcije, mihrab i mimber su kameni, jednoličnog rješenja i bez naročite dekoracije. Portal je rađen u kamenu i dekoriran polihromno obrađenim ornamentima, a iznad vrata je ploča sa natpisom.
Harem uz džamiju Uz Carevu džamiju, sa dvije njene strane, nalazi se harem s brojnim nišanima, ali su to najvećim dijelom spomenici iz novijeg doba, jednostavne obrade i veći dio njih su bez natpisa. Među nišanima sa natpisima je interesantan spomenik Fatime sultanije (princeze) sa natpisom o obnovi njenog nadgrobnog spomenika iz 1826. godine. Pretpostavlja se da je princeza Fatima kći sultana Bajezida II. Narodno predanje kaže da je Fatima sultanija bila udata za nekog Čengića u Foči. Ovaj spomenik 1950. stavljen je pod zaštitu države.Mehmed Mujezinović, Sarajevo publishing, 1998 -Islamska epigrafika u BiH, knjiga II
Također pogledajte
Aladža džamija Musluk džamija Goraždansko muftijstvo
Literatura Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini (str. 23-75), Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1956. Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1983. Husref Redžić, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Islamska umjetnost, Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd, 1984. Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990. Evlija Čelebija, Putopis, Izdavačko preduzeće Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1996. Mehmed Mujezinović, Sarajevo publishing, Islamska epigrafika u BiH, knjiga II, 1998. Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 1999. Ekrem Hakkı Ayverdi, Avrupa'da Osmanli Mimari Eserlera Yugoslavya II, 3. kitab, Istanbul, 2000.
Reference
Vanjski linkovi
Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
Kategorija:Nacionalni spomenici u Foči (Republika Srpska) Kategorija:Džamije u Foči (Republika Srpska)