Gorušice ukljuičuju veću skupinu biljnih vrsta roda Brassica i Sinapis čije se sitne sjemenke koriste kao začin tako što melju i miješaju s vodom, sirćetom i drugim tekućinama i dodacima za dobijanje začinske paste, poznate kao senf. Sjemenke se također (presovanjem) podvrgavaju hladnom cijeđenju gorušičinog ulja, dok se jestivo lišće može jesti kao gorušičino povrće.
thumb|left|Sjemenke crne gorušice za spravljanje senfa (promjera oko2–3 mm) Bijela gorušica (Sinapis hirta) raste divlje u Sjevernoj Africi, na Bliskom istoku i u europskom dijelu editeranaa, od kuda se kultiviranjem proširila širom svijeta.
Smeđa ili Indijska gorušica (Brassica juncea), koja je porijeklom iz podnožja Himalaja, komercijalno se uzgaja u UK, Kanadi i SAD-u.
Crna gorušica (Brassica nigra) se za komercijalne namjene uzgaja u Argentini, Čileu, SAD-u i nekim evropskim zemljama.
Neke varijacije gorušice bile su dobro poznate i ukorijenjeni usjevi u helenističkoj kulturi i u rimskom carstvu.
Divlji oblici gorušice i njenih srodnika rotkve, rotkvica i repe uspijevaju u cijeloj zapadnoj Aziji i Evropi, što ukazuje na centre njene domestikacija.
Nedavno je bilo nekoliko istraživanja u različitosti gorušica koje imaju visoki sadržaj ulja za upotrebu u proizvodnji biodizela, tj. obnovljivog tekućeg goriva sličnog dizelu. Biodizel napravljen iz gorušičina ulja ima pogodna svojstva hladnog toka i ketanove brojeve. Ostatak biomase nakon istiskanja ulja, također pokazao kao koristan pesticid.
Također pogledajte Brassicaceae
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Brassicales Kategorija:Krstašice Kategorija:Jestivi orašasti plodovi i sjemenke