Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala – upotreba u industrijske svrhe. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant, koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Budući da se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju visoki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata, koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.
Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najvišu temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elementa. Na Mohsovoj skali zauzima najviše mjesto s tvrdoćom 10.
Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi dijamant je termodinamički nestabilan te se konvertira u grafit, ali je ta konverzija toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant u ravnoteži su pri 300 K na otprilike 15.000 atmosfera.
Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.
Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.
Također pogledajte Beta-karbon-nitrid
Vanjski linkovi
Properties of diamond: Ioffe database Interactive structure of bulk diamond (Java applet) "A Contribution to the Understanding of Blue Fluorescence on the Appearance of Diamonds". (2007) Gemological Institute of America (GIA) Tyson, Peter (novembar 2000). "Diamonds in the Sky".
Kategorija:Minerali samorodnih elemenata Kategorija:Drago kamenje Kategorija:Industrijski minerali Kategorija:Kristali