Lex specialis (iz latinskog: poseban zakon) predstavlja temeljno pravno načelo koje se koristi za rješavanje sukoba između dvije ili više pravnih normi koje uređuju istu materiju. Prema ovom načelu, posebni zakon ima prednost u primjeni nad općim zakonom (lex generalis).
Ovo pravilo je sažeto u pravnoj maksimi: Lex specialis derogat legi generali (bosanski: Posebni zakon potire opći).
Historijski razvoj Načelo vuče korijene iz rimskog prava, gdje su pravnici prepoznali potrebu da se specifične situacije izuzmu iz općih pravila kako bi se postigla veća pravičnost (aequitas). Rimski pravnik Papinijan je isticao važnost prilagođavanja prava konkretnim slučajevima, što je kasnije u srednjovjekovnoj pravnoj nauci kodifikovano u maksimu koju koristimo danas.
Teorijska osnova i logika U složenim pravnim sistemima, ista životna situacija često može biti obuhvaćena različitim zakonima. Načelo lex specialis služi očuvanju pravne koherentnosti. Logika iza ovog pravila je da je zakonodavac, donoseći poseban propis, imao namjeru da specifičnu grupu ili situaciju uredi preciznije nego što je to učinio općim propisom.
Tri kriterija za rješavanje sukoba normi Pravna nauka poznaje tri standardna pravila za rješavanje sukoba zakona (Antinomija): Lex superior derogat legi inferiori (hijerarhijski): Viši propis (npr. Ustav) nadvladava niži (npr. zakon). Lex posterior derogat legi priori (vremenski): Noviji zakon nadvladava stariji. Lex specialis derogat legi generali (materijalni): Poseban propis nadvladava opći.
Primjena u različitim granama prava
Krivično pravo U krivičnom pravu, odnos specijalnosti postoji kada jedan propis sadrži sva obilježja općeg djela (lex generalis), ali dodaje barem jedno specifično obilježje. Primjer: Odnos specijalnosti postoji između temeljnog kaznenog djela (npr. ubistvo) i njegovih privilegovanih oblika (npr. ubistvo na mah). Počinitelju će se suditi isključivo prema specijalnom propisu. Isključenje: Primjena specijalnog zakona isključuje primjenu općeg zakona kako bi se izbjeglo dvostruko kažnjavanje za isto djelo (Ne bis in idem).Petar Novoselec, Opći dio kaznenog prava, Zagreb, 2007. str. 317.
Upravno pravo Upravno pravo se u velikoj mjeri oslanja na ovaj princip. Opći zakoni o upravnom postupku služe kao okvir, ali mnoge oblasti poput poreza ili carina imaju svoje posebne zakone. Ako poseban zakon propisuje drugačije procedure ili rokove, oni imaju prednost nad općim pravilima.
Međunarodno privatno pravo Međunarodni ugovori i njihova pravila predstavljaju lex specialis s ograničenim poljem primjene unutar kojeg je isključena primjena unutrašnjeg međunarodnog privatnog prava.Krešimir Sajko, Međunarodno privatno pravo, Narodne novine, 2005., Zagreb, ISBN 9536053446.
Radno pravo Za pojedine vrste organa uprave (npr. policija), lex specialis propisima se uređuju specifični instituti. Po načelu supsidijariteta, opći Zakon o radu primjenjuje se samo tamo gdje specijalni propis nema rješenje.Sead Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić, Radno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2005., str. 236.
Primjena u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine U sudskoj praksi Bosne i Hercegovine, ovo načelo je ključno za rješavanje kolizija između općih i stručnih zakona.
+ Primjer primjene u BiH Oblast Opći zakon (Generalis) Posebni zakon (Specialis) Rezultat Državna služba Zakon o radu Zakon o državnoj službi Primjenjuje se Zakon o državnoj službi Porezi Zakon o upravnom postupku Zakon o Poreznoj upravi Prednost imaju poreski rokovi
Sudska praksa: Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svojim odlukama često ističe da specifični zakoni imaju prednost nad općim zakonodavstvom u pogledu prava i obaveza imenovanih lica i službenika.
Sukob kriterija Pravna nauka rješava i sukob između vremena i specijalnosti pravilom: Lex posterior generalis non derogat legi priori speciali. To znači da kasniji opći zakon ne ukida automatski raniji posebni zakon, čime se štiti pravna sigurnost i specifično uređeni odnosi.
Reference Živko Kulić, Mirko Kulić, Uvod u pravo, Evropski univerzitet Brčko distrikt, 2015. Enes Hašić, Nasljedno pravo, Pravni fakultet Bihać, 2019.
Kategorija:Pravo Kategorija:Latinski pravni izrazi Kategorija:Pravna terminologija