Gradine u Trebinju su ostaci i svjedočanstvo života iz ilirskog perioda na prostoru općine Trebinje, Bosna i Hercegovina. U I. mileniju prije naše ere i u antičko doba na ovom području je živjelo ilirsko pleme Plereja. Jedan dio gradina proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Gradine Gradina Brijeg u Mostaćima, nalazi se sjeverozapadno od zadnjih kuća u gradskog naselja Mostaći. Na sredini brda je veliki tumul od nasutog kamenja (bastion), dug 30, a širok oko 20 m.
Gradina Varina gruda u Dživaru, nalazi se na brijegu u Dživarskom polju, južno od Trebinja, na udaljenosti od oko 4 km. Gradina je eliptične osnove, veličine 70 x 50 m. Zapadna polovina je viša od istočne. Skoro u sredini brda, na najisturenijem mjestu, nalazi se najviša kota na kojoj se nalazi gomila kamenja za koje se predpostavlja da je tumul, a možda i ostaci nekog antičkog svetilišta. Oko uništene gomile pronađeno je i ulomaka keramike željeznog doba i nešto ostataka antičke cigle i keramike. Na zapadnoj nižoj polovini brda su temeljni ostaci crkve, koja se u narodu pripisuje sv. Varvari, pa po njoj brijeg nosi ime.
Gradina Kličanj u Krajkovićima zajedno sa ostacima crkve, nekropole sa osamdeset stećaka i pokretnim nasljeđem (koje se nalazi u muzeju Hercegovine u Trebinju), nalazi se u neposrednoj blizini sela Krajkovići, 20 km jugozapadno od Trebinja. Arheološkim iskopavanjima pronađeno je malo fragmenata keramike, kućnog lijepa i kulturni sloj debljine 20 cm iz bronzanog ili željeznog doba. Većina fragmenata na ovom lokalitetu pripada dobro pečenim velikim posudama grube fakture svjetlocrvene boje i lošije izrade. Literatura Đorđo Odavić, Praistorijska nalazišta na području Trebinja (gomile i gradine), Tribunia 4, Trebinje 1978. Ivo Bojanovski, Rimska cesta Narona-Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak, knjiga X, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 8., Sarajevo, 1973., 165.
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Nacionalni spomenici u Trebinju T